Poljoprivreda, prehrana kao takva, vjerojatno nikada nije bila značajnija nego danas, u velikim geopolitičkim previranjima, gdje smo mi samo kotačić, ali je više no ikada bitno da budemo samodostatni i da možemo sami sebe nahraniti – poručio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, u srijedu na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Kao članica Europske unije, Hrvatska ulazi u novu etapu razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zajednička poljoprivredna politika EU od 2023. usmjerena je na očuvanje okoliša i klime, te donosi brojna ograničenja za poljoprivredu, među kojima su manja upotreba pesticida i ekološka poljoprivreda. Hrvatska Strategija poljoprivrede ima, pak, za cilj do 2030. podići vrijednost proizvodnje poljoprivrede na 30 milijardi kuna, sa sadašnji malo više od 19 milijardi.
Hrvatska poljoprivreda od 2023. do 2027. iz EU proračuna na raspolaganju će imati 3,8 milijardi eura, pri čemu je nešto više od 1,75 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a 2,05 milijardi za izravna plaćanja. Ukupna sredstava iz EU proračuna za hrvatsku poljoprivredu od 2021. do 2027. iznose 5,17 milijardi eura. Uz to, kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu je namijenjeno dodatnih 131 milijuna eura, pa se mogu očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijarde eura iz EU fondova.
Đakovčanka Lidija Pavić vlasnica je mljekarske farme s 400 grla, a vjeruje kako će novo programsko razdoblje, što se tiče mljekarstva, biti dosta izazovno.
– Ograničava nas s upotrebom antibiotika, korištenjem pesticida, i mislim da će to biti teško ostvariti, posebno u vremenu u kojemu se to od nas očekuje. Što se tiče Zelenog plana, i on je jako izazovan, pogotovo zbog aktualnih poremećaja na tržištu, pa mislim da trenutno nije baš vrijeme da ga provodimo u potpunost – kaže Lidija Pavić.
Mljekarstvo je, ističe, u alarmantnoj situaciji.
– Čak su se 402 gospodarstva zatvorila u posljednjih deset mjeseci, a 6300 grla u istom je razdoblju maknuto s gospodarstava. Samo u kolovozu i rujnu otišlo je 3000 krava. Ovo bi moglo biti pogubno. Cijena mlijeka nije dovoljna ni da bismo poslovali “na nuli” pa svi radimo s debelim minusom – navela je ona.
Pesimističan je i Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore.
– Kada govorimo o promjenama koje donosi Zelena politika, sa stajališta potrošača sve to zvuči jako lijepo: sutra ćemo jesti zdravo, hrane će biti dostatno, a njezine cijene prihvatljive. No, mi kao proizvođači sve ćemo to demantirati. Želimo li imati zdravu i ekološki prihvatljivu hranu, sasvim sigurno hrane neće biti dovoljno, pa se postavlja pitanje tko će sutra jesti, a tko neće. Kada prijeđemo na zeleniju poljoprivrednu proizvodnju, gdje će nam se ukinuti puno sredstava koja smo do sada koristili, jednostavno nećemo moći proizvesti dovoljno hrane – započeo je Brlošić.
Ocjenjuje kako je zajednička poljoprivredna politika funkcionirala dobro do Covid krize, no nakon izbijanja pandemije, kao i rata u Ukrajini, “ta politika gubi smisao”.
– Nema više jeftine proizvodnje i potrošači će morati znatno skuplje plaćati hranu nego što su do sada – dodao je on.
Svjetliji pogled u budućnost koja ga čeka, kao poljoprivrednog proizvođača, ima Mirko Miladinović, vlasnik OPG-a iz Koritne. Miladinović obrađuje ukupno 56 hektara zemlje, od čega je 27 hektara pod ekološkom proizvodnjom. Što njemu donosi Zeleni plan?
– Nama ekolozima u bitnome se ne mijenja puno, možda ćemo dobiti veće poticaje. Meni kao proizvođaču sjemena za zelenu gnojidbu ovo ide u prilog jer će se povećati ekološki prihvatljive površine s pet na deset posto ostalim poljoprivrednicima. Zeleni plan možda donosi neke neizvjesnosti, a vrijeme će pokazati kako će se on reflektirati na konvencionalnu proizvodnju. No, na duge staze, i gledano dugoročno, ide u dobrom smjeru jer ćemo njime revitalizirati i održati naša tla – mišljenja je ovaj ekološki proizvođač.
Je li pravo vrijeme?
Pitanje koje se više puta ponovilo jest li ovo pravi trenutak za takve promjene, s obzirom na enorman rast cijena energenata i općenito inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, a koji su izazvani pandemijom i ratom u Europi. Proizvođače umiruje Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
– Kontekst u kojem se nalazimo usporit će primjenu određenih političkih smjernica kada govorimo o Zelenom planu. Ali, kako bi ublažilo posljedice svega toga, Ministarstvo poljoprivrede je u ove dvije pandemijske godine, izdvojilo značajna financijska sredstva, što kroz državne potpore, što kroz preusmjeravanje financijskih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, a i danas radimo na konkretnim mjerama. I dio paketa mjera pomoći od 21 milijarde kuna, koju je Vlada RH donijela prije nekoliko tjedana, isto tako pokrivaju i mjere za ribarstvo, za sektor prehrambene industrije te poljoprivredu – kazao je Tušek.
