Koncept “pametnih sela” u Europi spominje se intenzivno zadnjih nekoliko godina,odnosno nakon što se vidjelo da su sve veće migracije ljudi iz sela u gradove. Poznato je da je ovaj koncept u Njemačkoj već zaživio,a kao glavni segment navodi se digitalizacija koja već daje značajne rezultate.
U našem susjedstvu, u Sloveniji, ovaj projekt je pokrenut prije nekoliko godina, da bi već ove godine imali nekoliko ekperimantalnih projekata na nekoliko lokacija.Sve je započelo međunarodnom konferencijom na Bledu pod nazivom Europska akcija za pametna sela o budućnosti ruralnih oblasti u Europi i unaprijeđenju života na selu kako bi se zaustavio odlazak mladih iz sela u gradove. Tom prilikom je potpisana i “Bledska deklaracija” koja predviđa da će cjelokupan projekt već ove godine krenuti u fazu izvršenja.
Cilj cijelog koncepta je da se projektom život u selima izjednači sa životom sa gradovima te da stanovnici sela dobiju iste mogućnosti koje imaju i stanovnici gradova misleći tu na infrastrukturu, školstvo, zdravstvo, ekonomiju, mogućnost zaposlenja i napredovanja. Jedan od najznačajnijih segmenata je i digitalizacija te dovođenje širokopojasnog interneta i u ona području u kojima operateri nemaju ekonomskog interesa za takvu investiciju.
O ovom konceptu se kod nas značajnije počelo pričati prije dvije godine, a tema “pametnih sela” ja bila i jedna od glavnih tema “trećeg Ruralnog parlamenta” u Vodicama gdje se već nekoliko godina za redom okupljaju stručnjaci iz te oblasti.
Na poslijednjem skupu sudjelovalo je preko 300 predstavnika sektora, a nakon terenskih radionica doneseni su zaključci koji će se koristiti kao smjerokaz za programiranje idućeg programskog razdoblja. Zaključci su između ostalog da su lokalna partnerstva i inicijative”bottom-up” prisutna uz institucionalnu međusektorsku podršku temelj održivog Ruralnog razvoja. Digitalizacija sela predstavljanjem novih servisa i usluga doprinjet će boljoj ravnoteži gospodarskog i socijalnog kapitala, a samim tim i kvaliteti života u ruralnim područjima. Posebni osvrt je stavljen na smanjenje izoliranosti korištenjem novih tehnologija i aplikacija uz nezostavna ulaganja u infrastrukturu i javni prijevoz. Uz sve navedeno ulagat će se u edukaciju svih aktera da bi poljoprivrednici postali poduzetnici u punom smislu te riječi.
Iz medijskih izvještaja saznajemo i da povratnica iz Australije Tanja Polegubić baš jedno takvo “pametno selo” gradi u okolici Splita u selu Vrana, a jedna od većih novosti je i korištenje modernih tehnologija u poljoprivredi, gdje se misli i na dronove koji se već duži vremenski period koriste u razvijenijim društvima. Selo Vrana je rodno selo njenih roditelja, a nakon završetka ovog projekta poljoprivrednici bi mogli upravljati dronovima, odnosno koristiti dostupne podatke putem svojih pametnih telefona istakla je Tanja koja lokalnim farmerima želi pomoći svojim marketinškim i digitalnim znanjem.
U idućem programskom razdoblju EU za ovu namjenu se predviđa čak 2,4 milijarde eura na razini EU, što znači i da će cijelu priču pratiti i značajna bespovratna sredstva.Već sada za ove namjene su raspisani i prvi natječaji i u Hrvatskoj,a šira javnost o njima zna jako malo ili gotovo ništa.
Iako je sve lijepo zamišljeno i jasno da se ide u tom smjeru postavlja se pitanje mogu li projekti “pametnih sela” spasiti i oživjeti opustošena sela u Lici, Dalmaciji, Kordunu, ali i u Slavoniji koja ostaje pusta zbog masovnih migracija u Njemačku. Mnoga od ovih sela nemaju više ni telefona, tv signala, a žitelji se mogu izbrojati na prste jedne ruke, od kojih je većina treće životne dobi.
Stiže li ovaj projekt u ove krajeve prekasno? To je pitanje na koje je teško dati odgovor,ali ni najveći optimisti ne očekuju tako brzo oživljavanje ovih krajeva. Ne tako davno, u Lici se radila ideja takozvanih “otvorenih hotela” koji bi pusta sela pretvorila u smještajne kapacitete. Ideja je predstavljena na jednom od skupova LAG-a “Lika”, a koncept je zamišljen na taj način da se sa vlasnicima kuća u pustim i napuštenim selima koja imaju turističkog kapaciteta sklope ugovori temeljem kojih bi im se doveli gosti, pomoglo oko financiranja investicije, pomoglo marketinški, a temeljem ugovora bi se sve refundiralo od prihoda te iste turističke priče. Na taj način bi se oživjela sela u kojima već godinama nema nikoga, a svaka kuća bi potencijalno bila jedan mali dio “hotela na otvorenom”. Nedavno je takav jedan kompleks izgrađen u Švicarskoj, a poznato je da su na sličan način oživjela mnoga pusta sela u Italiji i da sve jako dobro funkcionira. Kada je Lika u pitanju za sada je sve samo u fazi ideje nekoliko entuzijazista.
Novo programsko razdoblje EU uskoro dolazi, kao što vidimo donosi i brojne promjene u cilju razvoja sela,a da li će te promjene doći u sve naše krajeve ili je za neka područja već prekasno ostaje da se vidi jako brzo.
