Nakon višegodišnje pauze, nekoliko stotina posjetitelja ponovno je pokrenulo raspravu o potencijalnoj komercijalizaciji ovog objekta, oko kojeg su se rađale brojne priče. Povijest izgradnje ove podzemne tvrđave i njezin nastanak i dalje su velika nepoznanica za širu javnost.
Selo Željava, smješteno u općini Plitvička jezera, tek kilometar zračne linije od granice s Bosnom i Hercegovinom, postaje još jedno u nizu sela u Lici koja polako nestaju. Ovo područje ima svoju specifičnu povijest, označenu različitim fazama kroz turbulentnu prošlost. Nakon raspada bivše države, mnogi smatraju da je Željava postala spomenik ljudskoj genijalnosti, ali istovremeno i gluposti.
Smješten u malom ličkom selu podno planine Plješevice, aerodrom Željava predstavlja jedan od najtajanstvenijih objekata bivše vojske, u čiju izgradnju su uložena značajna financijska sredstva. U to vrijeme, oružane snage Titove Jugoslavije bile su obavijene velom tajne, no čini se da je najveća enigma bila podzemna zračna luka Željava kod Bihaća, poznata i pod imenima ‘Objekat 505’ ili ‘Objekat Klek’.
Sama izgradnja ove ogromne podzemne zračne luke koštala je 8,5 milijardi dolara, a procjenjuje se da je konačna cijena bila i veća s obzirom na dugi period gradnje. Stručnjaci su čak izračunali da su sredstva uložena u Željavu mogla poslužiti za izgradnju moderne autoceste s četiri trake od Triglava do Đevđelije. Ovaj vojni aerodrom, koji je bio aktiviran 1968. godine zbog čehoslovačke krize, završio je svoj rad 15. svibnja 1992. godine, kada su snage JNA minirale kompleks u povlačenju.
Danas, Željava je prekrivena korovom i raslinjem, a mnogi objekti su već prekriveni vegetacijom. Veliki dio sela Željava bio je raseljen zbog vojnih potreba, a broj stanovnika stalno se smanjivao. Nažalost, nekadašnji svjetski poznati aerodrom Željava danas ne služi nikakvoj svrsi i predstavlja samo ruševine. Vlada Republike Hrvatske ga je ponudila na prodaju 2002. godine, ali nije bilo interesa za kupnju ili bilo koji oblik iskorištavanja ovih vrijednih građevina.
Ovaj tekst poziva na razmišljanje o mogućnostima revitalizacije Željave i pronalasku rješenja koje bi koristilo lokalnom stanovništvu i državi. Neki se nadaju da će ovaj članak potaknuti raspravu o iskorištavanju ovog kompleksa, čime bi se donijele koristi ljudima koji su desetljećima živjeli u sjeni mitova o svemirskim programima i ruševina koje ih okružuju.
