Aerodrom Željava, smješten u podnožju planine Plješevice u selu Željava, općina Plitvička jezera, jedan je od najfascinantnijih vojnih objekata bivše Jugoslavije. Ovaj podzemni kompleks, poznat kao ‘Objekat 505’ ili ‘Objekat Klek’, izaziva divljenje i kontroverzu zbog svoje veličine, funkcionalnosti i povijesnog konteksta.
Povijest i izgradnja Aerodroma Željava
Izgradnja aerodroma Željava započela je 1956. godine, a završena je 1968. godine. Ovaj podzemni aerodrom sagrađen je s namjenom da pruži vojnu prednost Jugoslaviji u slučaju konflikta. Smješten u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, Željava je bila strateški pozicionirana za brzo djelovanje prema Italiji i drugim potencijalnim prijetnjama.
Samo za izgradnju aerodroma uloženo je oko 8,5 milijardi dolara, što bi danas odgovaralo iznosu potrebnom za izgradnju moderne autoceste od Triglava do Đevđelije. Kompleks je uključivao podzemne hangare koji su mogli smjestiti do 120 aviona, restoran kapaciteta tisuću ljudi, te specijalna vrata otporna na atomski udar.
Komercijalizacija i potencijal
U jesen prošle godine, selo Željava ponovno je postalo centar pažnje ljubitelja automobilizma, privukavši nekoliko stotina posjetitelja iz Hrvatske i okolnih zemalja. Ovaj događaj pokrenuo je raspravu o mogućnostima komercijalizacije aerodroma. Unatoč svojoj povijesnoj i strateškoj važnosti, kompleks je danas zapušten i zarastao u korov.
Mitovi i stvarnost
Aerodrom Željava obavijen je mnogim mitovima, uključujući tvrdnje da je Josip Broz Tito koristio objekt za razvoj svemirskog programa. Slovenski dokumentarni film ‘Hjuston, imamo problem’ sugerira da je bivša Jugoslavija na Željavi tajno razvijala tehnologiju koju je kasnije prodala Sjedinjenim Američkim Državama.
Trenutno stanje i budućnost
Danas, Željava je napuštena, a infrastruktura propada. Unatoč pokušajima da se kompleks proda ili komercijalizira, nije bilo interesa. Lokalno stanovništvo, koje je većinom starije, suočava se s propadanjem objekta koji je nekoć bio ponos regije.
Aerodrom Željava predstavlja fascinantan spomenik ljudskoj genijalnosti, ali i ludosti. Njegova izgradnja i održavanje zahtijevali su ogromne resurse koji su mogli biti iskorišteni za razvoj infrastrukture i poboljšanje životnog standarda u Lici.
Iako je Željava danas simbol propadanja, ostaje nada da će se naći rješenje koje će donijeti korist lokalnom stanovništvu i cijeloj Hrvatskoj. Možda će ovaj tekst potaknuti interes i inicijative koje će oživjeti ovaj fascinantni objekt i pretvoriti ga u korisnu destinaciju.
