Davne 1948. godine otvorena je Unska pruga, ključna dionica od Bihaća do Knina. Bila je najvažnija željeznička veza između Zagreba i Splita, prevozeći milijune putnika i tona robe godišnje. Trasa, duga 179 kilometara, prolazi kroz 36 tunela i više vijadukata, čineći je jednom od najljepših saobraćajnica.
Nakon rata, promet je zamro. Sporazum iz 2007. između Hrvatske i BiH oživio je nadu za obnovu, ali konkretni rezultati još uvijek nedostaju. Obnova bi mogla otvoriti stotine radnih mjesta i donijeti ekonomsku korist regiji.
Stanice poput Golubića, Tiškovca i Martin Broda sada su napuštene i zapuštene, a mnogi se nadaju da će Unska pruga uskoro ponovno zaživjeti i povezati dvije zemlje na ekonomski i kulturno značajan način.
Povijest Unske pruge
Nakon što je otvorena je Unska pruga, odnosno njena najvažnija dionica od Bihaća do Knina, u dužini od 112 kilometara. Preko Bosanskog/Novog Grada i Sunje, postaje najvažnija i najbrža poveznica Zagreba i Splita u Hrvatskoj i tako sve negdje do pred kraj prošlog stoljeća. Taško je reći je li bila značajnija za Hrvatsku ili za Bosnu i Hercegovinu, kada je bila jedna od najvažnijih za čitavu bivšu državu, otvarajući sjeverozapadnoj Bosni more i povezujući luke Split, Šibenik i Zadar sa srednjom Evropom, prevozeći milion i po putnika i četiri puta više tona roba na godišnjem nivou.
Pod Unskom prugom podrazumijeva se, zapravo, dionica Bosanski/Novi Grad – Bihać – Knin, ukupne dužine 179 kilometara, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 120 kilometara, a kroz Hrvartsku 59 kilometara. Trasiranje je počelo 1935. godine, pa se, zbog Drugog svjetskog rata, kasnilo s gradnjom, a 1987. godine pruga je u potpunosti elektrificirana.
Pruga prolazi čak kroz 36 tunela, a vode je brojni vijadukti i dva mosta preko Une, čije je korito prati pedesetak kilometara, zbog čega se smatra jednom od najljepših saobraćajnica. U tom dijelu granicu dviju država prelazi sedam puta, tražeći put, baš poput Une, između brda u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Nakon proteklog rata, saobraćaj ovom prugom je zamro. Prije 17 godina potpisan je sporazum između dvije države o njenoj obnovi i tom je prigodom prošao prvi poslijeratni putnički voz od Zagreba do Knina, a pokazat će se, i jedini do danas.
Međutim, i za ovo treba partner – Hrvatska. Nadanja su stoga u Bosni i Hercegovini da će se, na osnovu potpisivanja “inicijative za osnivanjem zajedničkog operativnog tijela”, na bazi koje će se pripremiti analiza stanja te uraditi elaborat. Pomenutim sporazumom definirane su ključne stvari, vlasnički odnosi, prijelazi pruge granicom, nadležnosti, održavanje, pa čak i inspekcijske nadležnosti i podjela prihoda.
U Bosni i Hercegovini su uvjeravanja da bi samo dvadesetak posto prijeratnog prometa oživjelo projekat i dovelo do otvaranja stotina radnih mjesta s obje strane granice. Evropske unije.
U Hrvatskim željeznicama, odnosno HŽ Infrastrukturi, koja bi trebala biti nosilac projekta s hrvatske strane, oprezni su i naglašavaju da će ulaganja u Unsku prugu biti razmatrana sukladno rezultatima analize trenutnog stanja i detaljnog elaborata, koje će pripremiti zajedničko operativno tijelo.
A stanice… Golubić, nakon Knina, Tiškovac, Lička Kaldrma Strmica, Una, Kestenovac, Martin Brod… napušteni, pokradeni i otužni. Gotovo na svakoj ostavljena postrojenja. Svugdje u naseljima kuće. Mnoge obnovljene, ali uglavnom prazne. U tim je naseljima bivalo i po nekoliko stotina ljudi po mjestu, a danas ih je po desetak jedva.
Poslijednjih nekoliko godina održano je jako puno sastanaka na kojim se razmatralo na koji način bi se ponovo mogao pokrenuti ovaj projekt. Za sada su od ovog projekta ostale samo uspomene kojih se mnogi sjećaju uz nadu da će ova pruga uskoro profunkcionirati i donjeti ekonomsku korist i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
