Općina Rakovica rekorder je po turističkim pokazateljima kontinentalnog turizma, a uskoro će imati novu turističku atrakciju. Naime, 23. siječnja svečano se otvara Speleon – centar podzemne baštine, projekt vezan uz Baraćeve špilje, a već sljedeći dan, od 24. siječnja je otvoren za posjetitelje.
Projekt je sufinanciran europskim novcem, osmišljen u Javnoj ustanovi Baraćeve špilje – za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima općine Rakovica u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera.
Dio eksponata i multimedije već je postavljen i može se vidjeti i osjetiti što će nuditi ovaj jedinstveni centar za posjetitelje, u što smo se i sami uvjerili. Voditeljica projekta i ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina sa suradnicama Marinom Magdić i Ivanom Hodak provela nas je kroz Speleon.
Na ulazu su nas dočekale vjerno izrađene replike špiljskog lava i vunastog nosoroga koji su u vrijeme posljednjeg Ledenog doba obitavali na ovim prostorima. U otvorenom atriju su figure špiljskog medvjeda, hijene i vuka. Ukratko, Speleon će posjetiteljima predstaviti i pokazati sve bogatstvo koje se krije u podzemlju rakovičkog kraja, a koje je do sada bilo dostupno samo speleolozima i znanstvenicima.
Projekt Speleona krenuo je od Gornje Baraćeve špilje koja je posljednjih godina postala turistički adut Rakovice i iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja. Međutim, zbog populacije šišmiša koji u špilji obitavaju, u zimsko vrijeme kad spavaju zimski san, zatvorena je za posjetitelje. Sad će špilju uz pomoć digitalne 3D tehnologije posjetitelji Speleona moći vidjeti i zimi.
Gornja Baraćave špilja puno je više od špilje pristupačne za posjetitelje, lokalitet je to u kojem se godina provode brojna znanstvena istraživanja u kojoj su pronađeni brojni nalazi koji svjedoče o bogatoj i burnoj povijesti ovog kraja – od prapovijesti do srednjeg vijeka. Ti nalazi i priča o istraživanjima Baraćevih špilja sad su zaokružena priča.
Svoje mjesto u postavu imaju i brojni paleontološki nalazi. Paleontolog Kazimir Miculinić počeo je istraživanja 2013. godine i u nekoliko sezona istraživanja pronašao oko 30.000 fragmenata kostiju životinja iz Ledenog doba. Pronađeni dijelovi kostiju špiljskog lava poslužili su da se uz pomoć računala rekonstruira cijeli kostur koji je poslije isprintan 3D tehnologijom. Na temelju tog kostura izrađena je spomenuta replika lava.
Velike zvijeri odavno ne žive u ovdašnjim špiljama, ali to ne znači da nema života, uz šišmiše, u mračnim dijelovima živi nekoliko endemskih vrsta koje će također naći svoje mjesto u postavu.
Nisu Baraćeve špilje služile kao zaklon samo životinjama – posljednji nalaz nedavno predstavljen javnosti potvrđuje da je barem povremeno u Baraćevim špiljama boravio i neandertalac. Njemu je posvećena jedna prostorija s animacijom, a snimljen je i film koji prikazuje neandertalca u Baraćevoj špilji. Zanimljivo je da je neandertalca u filmu odigrao profesor sa Sveučilišta u Wyomingu, antropolog Rick Weathermon, koji je sa svojim studentima pod vodstvom arheologa Krešimira Raguža sudjelovao u nekoliko istraživanja.
I burna vremena srednjeg vijeka ostavila su trag u Baraćevim špiljama o čemu svjedoči arheološki postav za koji je zaslužan Krešimir Raguž. Osim keramike i oružja, priča je to o utvrđenim špiljama koje su služile za sklanjanje lokalnog stanovništva kod prodora Turaka. Ljudi su u špiljama gradili obrambene zidove, čiji se ostaci vide i u Gornjoj Baraćevoj špilji, ali tu je impozantni 12-metarski obrambeni zid u Jankovićevoj špilji, udaljenoj svega nekoliko kilometara
Važno je napomenuti da će se postav Speleona i dalje razvijati i nadopunjavati novim sadržajima, odnosno priča ne staje nakon otvorenja.
Razgled Speleona – centra podzemne baštine bit će isključivo uz stručno vođenje napominje Marina Magdić, voditeljica odjela promocije i posjećivanja. Kako nadopunjava ravnateljica, teme nisu svakodnevne, a cilj je da posjetitelji dobiju novi doživljaj i iskustvo, ali i znanja o zaštiti prirode.
