S obzirom na to da su klimatske promjene sve uočljivije, studije su pokazale da su žene u cjelini osjetljivije na ovaj globalni problem. Naime, postoje brojni faktori koji dovode do toga da su izloženije rizicima koji proizilaze iz klimatskih promjena.
Jedan od glavnih faktora jeste ekonomski položaj. Žene su često slabije plaćene od muškaraca i manje zastupljene na tržištu rada, što ih čini ekonomski ranjivijim. Kako klimatske promjene često dovode do ekonomskih posljedica, poput gubitka žetve ili uništavanja kuća usljed prirodnih katastrofa, žene su podložnije ekonomskim rizicima. Takođe, žene obavljaju poslove i u poljoprivredi i ribarstvu, što su sektori koji su naročito ranjivi na klimatske promjene.
Socijalni faktori takođe igraju ulogu u osjetljivosti žena na klimatske promjene. Žene su često zadužene za brigu o djeci, starijim osobama i drugim ranjivim članovima zajednice. Klimatske promjene mogu dovesti do nestašice hrane i vode, kao i do prirodnih katastrofa, što znači da su one često u prvim redovima za suočavanje sa ovim posledicama.
Biološki faktori su takođe važni, s obzirom da su žene fizički manje otporne na ekstremne uslove poput toplote i hladnoće, što ih čini podložnijim negativnim posledicama klimatskih promjena.
Kulturološki faktori takođe igraju veliku ulogu. Žene su često manje uključene u procese donošenja odluka u društvu, što može dovesti do toga da njihove potrebe i stavovi u vezi sa klimatskim promjenama budu zanemareni. Na primjer, žene često imaju manje pristupa obrazovanju i resursima, što ih sprječava da se bolje pripreme za posljedice klimatskih promjena.
Stoga je od velikog značaja da se ženski glas čuje u procesima donošenja odluka o klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da se njihove potrebe i perspektive uzimaju u obzir.
