Iako Hrvatska monetarni suverenitet nije iskoristila onda kad je trebala i imala priliku za to, ulazak u eurozonu, koliko god bio politička odluka, a ne odraz gospodarske spremnosti, u trenutku početka razdoblja rasta kamatnih stopa na globalnoj razini, donekle je sigurna luka. Najviše se to vidi na kamatnim stopama na stambene kredite koje su u zemljama izvan eurozone počele zabrinjavajuće rasti. Rumunjska prednjači sa 6,49 posto, u Poljskoj su 5,24 posto, u Mađarskoj 4,83 posto, dok se Bugarska još dobro drži na 2,86 posto.
Zadnji dostupni podaci HNB-a za Hrvatsku, za kolovoz, pokazuju da je prosječna kamatna stopa kod novoodobrenih stambenih kredita bez valutne klauzule iznosila 2,98 posto i nešto je veća od prosjeka iz kolovoza 2021., kad je bila 2,85 posto. Kod kredita s valutnom klauzulom nešto je niža – iznosi 2,57 posto, u odnosu na 2,70 posto u kolovozu 2021. godine.
Rast kamata u eurozone
Statistika Europske središnje banke pokazuje da su kamate rasle i u zemljama eurozone, no ipak su bitno niže nego izvan nje. U Njemačkoj su prosječne kamatne stope na stambene kredite u kolovozu iznosile 3,04 posto, dok su u istom razdoblju 2021. bile 1,28 posto, u Slovačkoj su 2,89 posto u odnosu na 1,20 posto 2021., u Italiji su skočile s 1,44 posto na 2,39 posto, u Austriji s 1,33 posto na 2,30 posto, a u Francuskoj s 1,13 posto na 1,59 posto. Prosjek cijele eurozone u kolovozu je iznosio 2,07 posto u odnosu na lanjski kolovoz, kad je bio 1,28 posto. I to je sedmogodišnji maksimum.
Istodobno je Bank of England, središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, podigla kamatnu stopu u rujnu s 1,75 posto na 2,25 posto, što je najviša razina u 14 godina. To je sedmo povećanje u ovoj godini kad je ta referentna kamata iznosila tek 0,1 posto. Kamate na novoodobrene hipotekarne kredite povećale su im se nakon toga na 6,50 posto, koliko su posljednji put iznosile 2008. godine.
Neke su banke čak obustavile stambeno kreditiranje za nove klijente. Britanci već spominju termine poput “sloma tržišta nekretnina”. Oxford Economics procjenjuje da su, ako kamatne stope ostanu na razinama koje se trenutačno nude, nekretnine otprilike 30 posto precijenjene na temelju pristupačnosti otplate.
Slično upozorenje stiglo je u Hrvatsku još početkom godine, kad nam je Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) poručio da će rast cijena nekretnina u dogledno vrijeme predstavljati opasnost za hrvatski financijski sustav. Upravo na poukama prethodne globalne krize, koju je uzrokovao u najvećoj mjeri nekretninski balon, utemeljen je ESRB koji bi trebao spriječiti takve sistemske rizike.
Upozorenje je išlo i Ministarstvu financija s obzirom na poticanje zaduživanja građana putem subvencije na stambene kredite. No, hrvatski su se građani donekle počeli suzdržavati od zaduživanja, što je vidljivo po tome da smo ponovno u razdoblju u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu. Takav odnos u razdoblju duljem od četiri mjeseca posljednji je put zabilježen 2016. godine. To ne znači da je kreditna aktivnost u sektoru stanovništva u padu.
Međugodišnja stopa rasta neto kredita stanovništvu iznosila je 5,2 posto u srpnju. Krediti poduzećima rastu po stopi koja je veća od stope inflacije, a krediti stanovništvu rastu po stopi nižoj od stope inflacije i stope rasta nominalnih plaća (7,5 posto).
Neto stambeni krediti rastu po stopi od 9,4 posto, dok gotovinski nenamjenski neto krediti daju osjetno niži doprinos od 2,8 posto – objašnjavaju u zadnjem izdanju Pregleda Hrvatske udruge banaka. Visoke kamate koče rast No, iako dug raste, zbog inflacije statistika pokazuje kako je realna zaduženost – u padu i da je doprinos kredita financiranju tekuće potrošnje minimalan.
Europska središnja banka (ECB), koja je u dugom razdoblju bila jedan od generatora inflacije, u međuvremenu je prošli tjedan, pokušavajući je obuzdati, povećala tri ključne kamatne stope za tri četvrtine postotnog boda, jednako kao i u rujnu. Osim što će zbog toga rasti cijena kredita, i vlade u EU morat će više plaćati za svoj državni dug, pa će rasti i javni deficiti. Prosječan dug u eurozoni iznosio je 94,2 posto BDP-a na kraju drugog tromjesečja: na vrhu su Grčka sa 182,1 posto, Italija sa 150,2 posto i Portugal sa 123,4 posto.
Rast kamata koji ECB najavljuje i za buduće razdoblje dvosjekli je mač: iako time pokušava smanjiti inflaciju, visoke kamatne stope ograničavaju potražnju, ulaganja i zapošljavanje, riječju usporavaju gospodarstva u situaciji kad se pokušava održati i povećati potrošnja. Godišnja je inflacija u eurozoni dosegnula 9,9 posto u rujnu, što je povijesni rekord i pet puta viša brojka od ciljana dva posto.
Veće kamatne stope pritišću prezadužena kućanstva i ona s nižim prihodima Ukupna slika oko cijene nekretnina, visine kamata i inflacije zabrinjava regulatore. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA The European Banking Authority) upozorilo je nedavno da će veće kamatne stope potaknute povećanom inflacijom u kombinaciji s mogućnošću sporijeg gospodarskog rasta vjerojatno povećati pritisak na prezadužena kućanstva i ona s nižim prihodima. To, u nastavku, vodi prema većim rizicima u hipotekarnim portfeljima banaka.
