Danas se prema pravoslavnom kalendaru obilježava Vidovdan, sjećanje na svetog mučenika kneza Lazara i svete srpske mučenike Vita, Modesta, Kriskentija i proroka Amosa. Vidovdan se obilježava radno, a u spomen na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine, tj. 15. juna po starom kalendaru, na Gazimestanu i predstavlja sjećanje na sve poginule.
Vidovdan, prema tome, simbolizuje slobodu, njegovanje patriotizma, viteštva, ali i prekretnicu poslije perioda uspona pod vladarima Nemanjića. Nakon Kosovske bitke tijelo kneza Lazara (1329-1389) sahranjeno je u manastiru Ravanica, a u 17 vijeku prenijeto je u fruškogorski manastir Vrdnik. U Ravanicu su mošti vraćene 1989.godine.
Narod vjeruje da danas treba ubrati biljku poznatu kao vidac, vidovka. Negdje se to radi ujutru ili uveče i momci i djevojke stavljaju je pod jastuk, jer se vjeruje da će sanjati onog kome su sudjeni. Ima sredina u sjeverozapadnoj Srbiji i Vojvodini gdje se iznosi tkanje iz kuće što žene i djevojke rade, kako bi se vidjelo koliko je porodica imućna. U Šumadiji se vjeruje da stvari treba iznijeti iz kuće da se provjetre i napune dobrom energijom. U Mačvi su velike zadušnice danas i posti se. Danas se ne pjeva i ne igra u znak poštovanja prema mrtvima, a stari savjetuju da se pojede i neka zrela voćka.
