Zlatonosni Pek! Ono najinteresantnije vezano za ovu rijeku svakako je u vezi sa hemijskim simboilom Au.
Pek je gotovo oduvjek grozničavo privlačio one koji tragaju za ovim dragocjenim elementom, a postoji i legenda koja kaže da su i drevni Argonauti dolazili ovdje u potrazi za zlatnim runom. Stari zapisi kazuju da su Rimljani prvi eksploatirali zlato, a to je posebno bilo aktualno u vreme cara Hadrijana, u II veku. Veruje se da je ovdje veliki broj rimskih robova, uz pomoć ovčijih kožuha, sakupljao zlatne čestice.
Pek je naravno bio zanimljiv i srednjevjekovnim srpskim vladarima, da bi pred kraj XIX vijeka nastali i prvi specijalni bageri za izvlačenje zlata iz ove rijeke. Najveći bager proradio je početkom 30-tih godina prošlog vijeka u selu Neresnica, u blizini Kučeva. To je bio po veličini drugi bager te namjene u svijetu, odmah iza bagera britanskog kralja u Indiji. Kupilo ga je akcionarsko preduzeće u kojem je kralj Aleksandar Karađorđević bio većinski vlasnik. Bager je proradio 12. listopada 1934. godine, samo tri dana poslije atentata na kralja u Marseju. Prema dostupnim podacima ovaj bager je iz rijeke Pek vadio oko 30 kilograma čistog zlata mjesečno. Ako se zna da je radio sve do sredine 1955. godine, slobodna procjena je da je za svo to vreme iskopao više od 7 tona zlata!
Najznačajnije mjesto kroz koje protiče rijeka Pek je Kučevo. Zato je baš ono i izabrano za domaćina turističko-kulturne manifestacije ”Homoljski motivi” koje se održava još od 1968. godine, i to krajem svibnja i početkom lipnja meseca. Ova manifestacija se sastoji od različitih izložbi, koncerata, a naravno tu je i demonstracija starog načina ispiranja zlata na Peku. Inače, Kučevo ponekad zovu i gradom u zlatnoj dolini, a Feliks Kanic, poznati putopisac i naučnik iz XIX vijeka, bilježi da se Kučevo u stara vremena zvalo Chrisovehia (Starozlatija).
