Uzgoj i upotreba raštike pripisuju se još starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima, a u našim krajevima se uzgaja od 4. vijeka. Raštika ima važno mjesto u kulinarskoj ponudi i prehrani stanovništva Europe, Azije i Amerike zato što, ako niskokalorična, sadrži bogatstvo vitamina, minerala i biljnih materija od kojih su mnoge korisni za zdravlje ljudi.
Sve biljke iz obitelji kupusnjača kojoj pripada raštika imaju otprilike jednaku hranjivu vrijednost i obiluju dijetalnim vlaknima, vitaminima iz B grupe i vitaminom C, ali raštika i lisnati kelj sadrže nešto više folne kiseline i kalcija, zbog čega se preporučuju u ishrani trudnica zbog razvoja zdravog nervnog sistema djeteta. Raštika obiluje cinkom, fosforom, kalijem, manganom, magnezijumom i gvožđem.
Osim sadržaja pomenutih vitamina i minerala i ostalih hranjivih materija za ljudski organizam, značaj raštike u ljudskoj ishrani ogleda se u sadržaju fitokemikalija, tj. biljnih specijaliziranih metabolita koji su važni u interakciji biljke s okolinom, a mogu imati pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje. Iako nisu neophodne materije za funkcioniranje ljudskog organizma, pomažu mu štiteći ga u borbi i prevenciji bolesti, uravnotežujući ili podstičući tjelesne funkcije.
Zahvaljujući velikoj toleranciji raštike na niske temperature, biljke mogu preživjeti zimu i poslužiti kao svježe povrće od kasne jeseni do ranog proljeća sljedeće godine kada je dostupno manje svježeg povrća.
Koliko je ovo mediteransko povrće popularno u svijetu svjedoči podatak da je prestižni New York Times raštan uvrstio među najzdravije i najskuplje namirnice, za koje će ljubitelji izdvojiti i do stotinjak dolara zbog izuzetnih nutritivnih i ljekovitih svojstva.
Neke od dobrobiti konzumiranja raštike su:
Odličan izvor kalcijuma
Raštika je jedan od najboljih izvora kalcijuma, minerala neophodnog za zdravlje kostiju, pa se redovnim konzumiranjem ove biljke može smanjiti rizik od osteoporoze, bolesti koja podrazumijeva smanjenje koštane gustine i povećava opasnost od preloma, naročito kod žena u menopauzi.
Osim što je bogat kalcijem, koji je u trudnoći veoma važan i za majku i za dijete, raštika sadrži i folnu kiselinu, koja je naročito važna u prvom trimestru trudnoće. Naime,ovaj nutrijent učestvuje u brojnim procesima u organizmu, a posebno je važan u trudnoći, jer učestvuje u formiranju neuralne cijevi ploda.
Za zdravlje očiju
Vitamin A, lutein i zeaksantin, koje sadrži biljka raštika , poznati su kao zaštitnici očiju od oštećenja koja prouzrokuju slobodni radikali, dok karotenoidi iz raštike sprječavaju razvoj katarakte (sive mrene).
Za zdravlje srca i regulaciju pritiska
Stručnjaci savjetuju osobama sa hipertenzijom da obavezno uvrste u ishranu raštiku, budući da dokazano smanjuje rizik od bolesti srca. Bogat je vitaminom B6, koji snižava nivo homocisteina, amino-kiseline čije visoke vrijednosti u krvi mogu povećavati rizik od bolesti srca i oštetiti strukturu kostiju.
Protiv raka jajnika
Raštika je bogata flavonoidom maempfero-lom, a istraživanja su pokazala da su žene koje unose u organizam dovoljno ovog sastojka izložene čak 40% manjem riziku od obolijevanja od karcinoma jajnika. Osim u raštici, kaempferol ima i u brokoliju, spanaću, praziluku, zelenom čaju i borovnicama.
Kako se raštika priprema
U ishrani se koristi isključivo lišće, koje je najbolje kuvati na pari ili u vodi, ali ga ne treba prokuhati kako ne bi postao gorak i izgubilo hranljive materije. Pazite da mu listovi budu čvrsti, intenzivne zelene boje, nikako žuti ili smeđi. Treba ga kuvati svega pet do deset minuta i začiniti maslinovim uljem, morskom solju i limunovim sokom, bijelim lukom i, po želji, biberom. Odlično se slaže s krompirom, a domaćice ga često spremaju i sa suvim mesom.
