Samo u Velikoj Britaniji, procjenjuju stručnjaci, tokom prošlogodišnjih toplih talasa od direktnih posljedica preminulo je oko 60 hiljada ljudi, a temperature su stizale i do 48 stepeni Celzijusa. Ljekari podsjećaju da toplotni udar koji predstavlja opasnost po zdravlje uopšte ne mora da dosegne takve rekorde- dovoljno je naime da bude 25 stepeni.
Istraživanje rađeno u Kanadi na 60 odraslih otkrilo je da se brzina rada srca udvostručuje kod mladih pacijenata sa svakim povećanjem temperature od 1,5 stepena, ali kod onih s bolestima srca to nije bilo tako.
Naučnici u Evropi su takođe radili istraživanje i dokazali da porast temperature loše utiče i na zdravlje sistema za varenje, a šteta je izraženija kod starijih pacijenata. Visoke temperature omogućuju bakterijama da dospiju u krv i u nekim slučajevima izazovu sepsu.
Kako se zaštititi tokom vrućina
Stručnjaci su izdvojili nekoliko korisnih savjete za zaštitu protiv toplotnog udara.
Kako kažu, za one koji putuju na odmor u krajeve gdje je temperatura znatno viša nego u njihovoj zemlji preporučuje se da nekoliko puta posjete saunu ne bi li se navikli na razlike.
Ne preporučuju se nikakve aktivnosti na temperaturama od oko 30 stepeni i više, a predlažu da se izlazak ili turističke aktivnosti pomaknu na vrijeme kada je hladnije.
Poželjno je da se nose svijetle boje i lagani materijali kao što su pamuk ili lan.
Stručnjaci napominju da neki lijekovi kao što su Brufen mogu negativno da utiču na sistem za varenje i bubrege što takođe povećava rizik od toplotnog udara, zato preporučuju da se oni, koliko je to moguće, izbjegavaju.
Najbitnija je hidratacija
Toplotni udar se najčešće povezuje sa dehidratacijom, zato je ključno piti više vode nego kada su temperature normalne, a stručnjaci savjetuju da se smanji i unos kafe i alkohola jer oni djeluju kao diuretici koji izlučuju vodu iz organizma.
Kako piše The Independent ljekari inače preporučuju od šest do osam čaša vode dnevno, ali s porastom temperature raste i ta brojka. Američka nacionalna akademija nauka, inženjerstva i medicine utvrdila je da je adekvatan dnevni unos tečnosti 15,5 čaša (3,7 litara) dnevno za muškarce i 11,5 čaša (2,7 litara) dnevno za žene.
„Za vrijeme toplijih dana ili ako vježbamo potrebe našeg tijela za vodom će rasti. Za vrijeme vrućina moramo popiti oko tri litra, ali je bitno da su one ravnomjerno raspoređene tokom cijelog dana“, savjetovala je dr Angela Rai.
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi kako bi se popila voda jer je tijelo onda već dehidrirano. Još neki od simptoma dehidracije su urin intenzivnog mirisa, vrtoglavica ili suva usta.
Klinika Mayo sugeriše da svakih 15 do 20 minuta popijete oko 250 mililitara vode, a moguće je organizam i previše hidrirati što dovodi do preniske koncentracije soli. Ako ne volite da pijete vodu dio tečnosti možete dobiti i iz voća i povrća kao što su krastavci, paradajz, celer, lubenica, tikvice, jagode, zelena salata, breskve i jogurt.
