Naselje Altina u opštini Zemun, smješteno samo 11 kilometara od centra Beograda, danas se može opisati kao novi izbjeglički grad. Ovo naselje, jedno od dva najveća izbjeglička urbana naselja u Srbiji, nastalo je stihijski početkom i sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Altina broji oko 20.000 stanovnika, od kojih većinu čine Krajišnici, Ličani i Dalmatinci. Mnogi su se ovdje nastanili bježeći od rata, gradili svoje domove uprkos neriješenim infrastrukturnim pitanjima. Iako naselje ima preko 1.000 privrednih subjekata u vlasništvu izbjeglica, još uvijek mu nedostaju osnovni životni uvjeti poput kanalizacije, uređenih ulica, razvijenih linija gradskog prevoza, doma zdravlja ili makar ambulante, te pijace.
Naše naselje je stihijski i neplanski građeno još od 1992. godine, priča Slobodan Đurić, predsjednik Udruženja stanovnika Altine. Iako su neke potrebe riješene, stanovnici Altine i dalje imaju problema s vodom, strujom, prevozom te institucijama od općeg interesa kao što su obdaništa, škole i zdravstvene ustanove. Nakon gotovo 15 godina čekanja, kanalizacija se počela graditi 2015. godine, a gradonačelnik Beograda Siniša Mali najavio je izgradnju kolektorskog sustava i druge faze kanalizacije u dijelu Altine nazvanom Plavi horizonti.
Velik dio stanovnika Altine sagradio je kuće na zemljištu nekadašnjeg Poljoprivrednog industrijskog kombinata Zemun. Zemljište su dobili na korištenje na 99 godina, što mnogima onemogućava upisivanje zemljišta i objekata u katastar, konverziju zemljišta i legalizaciju. Pored toga, stanovnici se žale na nedostatak javnog prevoza nakon 22 sata, što im otežava povratak s posla.
Altina je puna kontrasta. Uz prelijepe višespratne kuće, luksuzne hotele, moderne proizvodne pogone, kafiće s bazenima i velike tržne centre, nalaze se objekti s nedovršenim fasadama gdje žive korisnici socijalne pomoći i Krajišnici na rubu egzistencije.
U dijelu naselja koji podsjeća na Liku, Dalmaciju ili Baniju, nalazi se restoran Tromeđa, omiljeno okupljalište Dalmatinaca. Tu su i brojni radnici koji svakodnevno grade nove objekte. Peđa, porijeklom iz Dalmacije, vodi jedan od najboljih auto servisa u Beogradu, ali još uvijek osjeća tugu za rodnim krajem.
Planirana je izgradnja škole i dječjeg vrtića za 200 djece, no s obzirom na stalni porast broja stanovnika, ti kapaciteti će brzo postati nedovoljni. I pored brojnih ulaganja u asfaltiranje ulica, mnogi stanovnici još uvijek do svojih kuća dolaze makadamskim putevima. Urbanizacija ovog izbjegličkog grada zahtijevat će još mnogo godina.
Centralno mjesto u Altini zauzima crkva Svetog Đakona Avakuma, koju su Krajišnici sami izgradili. Prva liturgija održana je 20. rujna 2009. godine, a crkva je postala središte okupljanja, premda su se događaji vremenom pretvorili u komercijalne manifestacije.
Altina je postala dom mnogim izbjeglicama, a njihov broj se i dalje povećava. Ako se trend nastavi, u prigradskim naseljima Beograda uskoro će živjeti više Krajišnika nego u njihovom rodnom kraju. Ratovi, siromaštvo i vrijeme čine svoje, a nova kolonizacija se dešava u susjednoj državi, daleko od domovine koju su mnogi morali napustiti.