Plitvička jezera su jedno od najljepših prirodnih bogatstava Hrvatske, ali njihova prava čuda često ostaju skrivena ispod površine. Osim čarobnih jezera i slapova, ovo područje krije i impresivan podzemni svijet prepun špilja, jama i drevnih geoloških formacija koje pričaju priču dugu više od 160 milijuna godina.
Krški reljef – tajna oblikovanja Plitvičkih jezera
Područje Plitvičkih jezera građeno je od karbonatnih stijena, pretežno vapnenaca i dolomita, koji potječu još iz doba mezozoika. Zahvaljujući prirodnim procesima otapanja i erozije, formiran je krški reljef, bogat površinskim i podzemnim oblicima.
Dok se voze automobili ili šetaju stazama Nacionalnog parka, posjetitelji mogu primijetiti škrape, vrtače, kamenice, kukove i tornjeve, no mnoge geološke strukture skrivene su duboko pod zemljom i još uvijek nisu u potpunosti istražene.
Glavni pokretač nastanka krških oblika jest voda – obogaćena ugljikovim dioksidom, ona prodire kroz pukotine karbonatne stijene, otapa ih i oblikuje podzemne kanale, šupljine i špiljske sustave. U kombinaciji s tektonskim pokretima, nastaju rasjedi, bore i pukotine, što dodatno doprinosi stvaranju jedinstvenog reljefa Plitvica.
Špilja Šupljara – prozor u podzemni svijet
Jedna od najpoznatijih i najdostupnijih špilja na Plitvičkim jezerima je Šupljara – skrivena u kanjonu Donjih jezera, nedaleko od jezera Kaluđerovac.
Ova špilja nastala je urušavanjem dna vrtače, što je otvorilo prolaz prema podzemnim prostorima. Unutrašnjost Šupljare sastoji se od vertikalnih prolaza, bočnih kanala i dvije dvorane, koje su jednostavne i gotovo bez špiljskih ukrasa.
Dok prolazite kroz špilju, možete primijetiti gomoljaste oblike stijena, koji su rezultat tisućljetnog otapanja vapnenca. Ulazak u Šupljaru pruža fascinantan uvid u živi krški proces, koji se i danas odvija, oblikujući špilju i njene kanale.
Karlovci – kameni stražari stari 160 milijuna godina
Osim špilja, Plitvička jezera skrivaju još jednu geološku senzaciju – Karlovce, spektakularan geomorfološki lokalitet smješten u blizini pra šume Čorkova uvala.
Ako se upustite u avanturu planinarenja kroz Čorkovu uvalu, naići ćete na vertikalne blokove stijena različitih oblika i dimenzija. Na prvi pogled izgledaju kao da su ih tu donijele neke tajanstvene sile, ali u stvarnosti su rezultat prirodnog selektivnog otapanja vapnenca i dolomita.
Ovaj fenomen nastaje zato što su dolomiti kemijski otporniji od vapnenaca. Dok su mekši vapnenci istrošeni i otopljeni, dolomiti su ostali izdignuti i stršeći, tvoreći jedinstvene kamene strukture.
Geološki gledano, Karlovci su sedimentne karbonatne stijene, sastavljene od vapnenih dolomita i čistih dolomita, koje su nastale u razdoblju gornje jure, prije oko 160 milijuna godina. To znači da su ove stijene starije od mnogih planinskih lanaca Europe i da su svjedoci dugih geoloških promjena koje su oblikovale današnji izgled Plitvičkih jezera.
Plitvice su više od jezera
Iako su slapovi i kristalno čista jezera Plitvica ono što privlači najviše pažnje, prava skrivena blaga ovog nacionalnog parka leže u njegovom podzemlju. Špilja Šupljara i Karlovci samo su dva primjera bogate geološke baštine koja čeka da bude istražena.
Bilo da ste zaljubljenik u prirodu, planinar ili istraživač, Plitvička jezera nude mnogo više od onoga što se vidi na prvi pogled – pozivaju vas da zavirite ispod površine i otkrijete njihove skrivene tajne.
