U podnožju Plješevice, na samoj granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nalazi se jedan od najimpresivnijih vojnih objekata ikada izgrađenih na prostoru bivše Jugoslavije. Podzemni aerodrom Željava, poznat i kao Objekt 505 ili Objekt Klek, desetljećima je bio strogo čuvana vojna tajna, a danas je jedna od najpoznatijih napuštenih lokacija u ovom dijelu Europe.
Posljednjih godina Željava ponovno privlači sve veći broj posjetitelja. Automobilistički susreti, ljubitelji vojne povijesti, fotografi i istraživači napuštenih objekata ponovno su otvorili pitanje može li ovaj golemi kompleks jednoga dana postati ozbiljna turistička atrakcija i pokretač razvoja Like.
Gigantski projekt hladnog rata
Odluka o gradnji podzemnog aerodroma donesena je sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, u razdoblju kada su odnosi između Istoka i Zapada bili obilježeni Hladnim ratom.
Izgradnja je započela 1956. godine, a nakon gotovo dvanaest godina radova aerodrom je stavljen u funkciju 1968. godine. Njegov položaj bio je pažljivo odabran zbog strateške važnosti i mogućnosti brzog djelovanja prema svim granicama tadašnje države.
Željava je bila zamišljena kao potpuno samoodrživa podzemna zrakoplovna baza sposobna preživjeti i nuklearni napad.
Podzemni grad ispod Plješevice
Kompleks je obuhvaćao oko 3,5 kilometra podzemnih tunela te četiri velika ulaza, od kojih su tri služila za izlazak borbenih zrakoplova.
U golemim galerijama moglo je biti smješteno više od stotinu vojnih aviona, dok su se ispod zemlje nalazili restorani, skladišta, radionice, zapovjedni centri i svi sadržaji potrebni za dugotrajan boravak vojnog osoblja.
Posebnu pozornost privlačila su masivna čelična vrata, teška gotovo 100 tona, projektirana da izdrže udarne valove i zaštite unutrašnjost baze.
I danas stručnjaci koji obilaze Željavu ističu kako je riječ o jednom od najsloženijih vojnih građevinskih projekata na europskom tlu.
Koliko je zapravo koštala Željava?
Točan iznos uložen u izgradnju nikada nije službeno potvrđen, no procjene koje se najčešće spominju govore o ulaganjima od nekoliko milijardi američkih dolara.
Upravo zbog tih brojki Željava je desetljećima predmet rasprava. Mnogi smatraju kako se tim novcem mogla izgraditi moderna prometna infrastruktura, tvornice, škole i bolnice koje bi dugoročno promijenile gospodarsku sliku tadašnje države.
Posebno se ističe činjenica da se tako veliki vojni projekt gradio u razdoblju kada mnoga mjesta u Lici još nisu imala osnovnu prometnu i komunalnu infrastrukturu.
Mjesto oko kojeg su nastali brojni mitovi
Zbog svoje tajnovitosti Željava je desetljećima bila predmet različitih teorija i legendi.
Među najpoznatijima je ona da je u kompleksu razvijan tajni svemirski program bivše Jugoslavije. Takve tvrdnje dodatno su popularizirane dokumentarnim filmom Houston, We Have a Problem!, no riječ je o umjetničkom djelu koje se poigrava granicom između činjenica i fikcije, a ne o povijesno potvrđenim događajima.
Ipak, upravo su takve priče pridonijele stvaranju gotovo mitskog statusa koji Željava ima i danas.
Rat je u nekoliko sati uništio desetljeća gradnje
Kraj rada aerodroma došao je tijekom ratnih događanja 1992. godine.
Prilikom povlačenja snaga JNA kompleks je miniran velikim količinama eksploziva, čime su uništeni tuneli, piste i velik dio infrastrukture. Eksplozije su odjekivale satima, a jedan od najmodernijih vojnih aerodroma Europe pretvoren je u ruševinu.
Od tada objekt više nikada nije stavljen u funkciju.
Željava danas – turistički potencijal koji čeka svoju priliku
Danas su piste obrasle vegetacijom, a podzemni tuneli prazni i nijemi svjedoci jednog vremena.
Unatoč tome, Željava svake godine privlači tisuće posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Ljubitelji vojne povijesti, fotografi, motociklisti i automobilisti dolaze razgledati jedan od najneobičnijih objekata u ovom dijelu Europe.
Povremena događanja, poput automobilskih susreta, pokazuju da interes javnosti postoji, no ozbiljniji turistički razvoj još uvijek nije zaživio.
Hoće li Željava jednog dana dobiti novi život?
Sudbina sela Željava usko je povezana sa sudbinom aerodroma. Nekada je ovdje živjelo gotovo 900 stanovnika, dok ih je danas ostalo tek nekoliko desetaka, uglavnom starije životne dobi.
Mnogi se pitaju može li upravo ovaj golemi kompleks postati pokretač razvoja cijelog kraja. Pretvaranje dijela objekta u turistički, muzejski ili edukacijski centar moglo bi donijeti novu vrijednost prostoru koji je desetljećima bio simbol vojne moći, a danas simbol neiskorištenog potencijala.
Bez obzira promatramo li Željavu kao remek-djelo vojnog inženjerstva ili kao preskup projekt jednog prošlog vremena, jedno je sigurno – riječ je o mjestu koje i danas izaziva divljenje, otvara brojna pitanja i ostavlja snažan dojam na svakoga tko ga posjeti.
