Jovo Maksić, poznatiji kao Žuti iz popularne serije Tajna vinove loze rođen je 28.02.1972 u Bosanskom Grahovu. Odrastao je u Kninu, gdje je živio do progona Srba iz Hrvatske, nakon čega odlazi u Beograd. Upisuje glumu u klasi profesora Predraga Bajčetića, gdje diplomira 1998.
Ime je dobila po Josipu II. (1780. – 1790.), inicijatoru ceste i sinu poznate austrijske carice Marije Terezije.
Samo je samo malom broju ljudi poznata činjenica da je unuka Nade Obrić poznata srpska glumica.
Kada bi netko krenuo napraviti spisak ljudi „sa ovu stranu Drine“ koji su napravili ozbiljne karijere u Srbiji, imao bi težak zadatak i cijeli posao bi potrajao pošto je takvih ljudi jako puno.
Izgradnjom Ličke pruge i njezinim otvorenjem za promet na čitavoj trasi, od Ogulina preko Gospića i Gračaca do Knina, 25. srpnja 1925. bila je uspostavljena željeznička veza između Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, koja je zbog interesnih razmimoilaženja Austrije i Ugarske u provedbi prometne politike bila odgađana pedeset godina.
Marinko Rokvić bio je jedan od najpoznatijih folk pjevača na prostoru bivše Jugoslavije, a njegovi hitovi, poput legendarne pjesme “Skitnica” (poznate i kao “Ovo je moja kuća”), i danas odjekuju na radijskim valovima i okupljanjima. Tokom svoje bogate karijere, koja je započela 1974. godine, objavio je 21 studijski album i nekoliko singl ploča, čime je ostavio neizbrisiv trag na estradi.
Busije su među rijetkim beogradskim naseljima koje zna tačan datum svoga nastanka – 23. januar 1997. godine. Toga datuma je Izvršni odbor Gradske opštine Zemun u Zemunskim novinama objavio konkurs za dodjelu placeva izbjeglicama za individualnu stambenu izgradnju. Oko 115 hektara u katastarskoj opštini Ugrinovci je rasparcelisano u 1.300 placeva.
Nakon brojnih projekata koji imaju za cilj oživljavanje i održiv razvoj Like te nakon brojnih radionica, edukacija i studijskih putovanja, lički LAG je prije nekoliko godina pokrenuo projekt pokušaja oživljavanja šljivarstva, koje je danas na najnižim granama. Prvi korak u ovom projektu tada je bila stručna radionica ‘Suvremeni uzgoj šljiva’ u Gospiću.
O Plitvičkom Ljeskovcu postoji jako malo dostupnih podataka, pa njegova historija polako nestaje i odlazi u zaborav. Mjesto je to gdje su započeli prvi projekti turizma na Plitvicama. Ondje je nekad davno bio sagrađen i prvi hotel, ali u ovom selu koje ima ogromne turističke potencijale danas ne stanuje gotovo nitko.
