U podnožju Kučajskih planina u selu Senje nadomak Ćuprije smjestila se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se vjeruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savjetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše.
Široj javnosti gotovo je nepoznata informacija da je u Janja Gori pored Plaškog 1806 godine rođen Omer Pasha Latas, točnije Mićo Latas koji je kasnije promjenio i ime i vjeru. Mićo Latas je bio Plaščanin koji je uspio ući u centar svjetskih zbivanja kao profesionalni vojnik na čelu armije od 200.000 vojnika.
Pjesma po kojoj je najpoznatiji svakako je “Skitnica”, koju mnogi znaju i kao “Ovo je moja kuća”, a otkako je 1974. godine započeo svoju bogatu karijeru izbacio je čak 21 studijski album i nekoliko singl ploča.
Fatalna, prelijepa, zgodna, ista kao na početku karijere. Brojni epiteti prate Tamauru Paunović već godinama,a neki su išli tako daleko da su je proglašavali i najfatalnijom ženom.
Petar Mišljen je još jedan čovjek koji je prošao težak put od izbjegličke kolone do doktora tehničkih znanosti.Rođem je u Zadru, a u izbjeglištvo je krenuo iz Otona kod Knina zajedno sa svojom mnogobrojnom obitelji. Petar je danas doktor tehničkih znanosti na jednom prestižnom institutu.
Mila Janković je do 80-ih bila jedna od najpoznatijih novinarki, a nakon toga postaje tekstopisac najvećih hitova narodne muzike.
– Napisala sam mnogo većih hitova, ali ovo je moja najomiljenija pesma. Ne polažem pravo na stručnu ekspertizu, ovo govorim prema vlastitim emocijama…
U Nacionalnom parku Plitvička jezera gradi se novi-stari ugostiteljski objekt Kozjak. Pri projektiranju koriste se snimke iz 1981. godine na kojima objekt ima uređen vanjski prostor s terasom i širokim stepeništem.
Loše navike lako usvajamo, ali teško mijenjamo! Ukorjenjene u našoj rutini polako, ali sigurno utječu na nas kreirajući potpuni “nered” od života. Usvojene navike teško je mijenjati, ali nije nemoguće, no potrebno je raditi na sebi budući da su “loše” navike već postale dio rutine. No, ukoliko se ne odvažimo na ovaj korak, lako je moguće kako će upravo te navike utjecati na naše buduće poslovne prilike i ljude koji su nam dragi.
U Glamoču će idućeg petka biti promoviran projekt o zaštiti zemljopisnog porijekla glamočkog krumpira pod nazivom Glamočki krumpir – sprega čovjeka, prirode i gospodarstva. Iza događaja stoji Udruženje “Glamočki krumpir ” iz Glamoča, a u Etno domaćinstvu Nenadića gdje je promocija organizirana biti će prisutni predstavnici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Tehnološkog fakulteta u Banja Luci, Vlade HBŽ, općine Glamoč i poljoprivrednih proizvođača.