Kršni Ličani – solunci koji su dobili zemlju kao nagradu nakon prvog svjetskog rata ,na Jojkića pustari kod Inđije, sa starosjedeocima su formirali 1927. godine selo Ljukovo, jedno od najmlađih u Vojvodini. Na pustaru su došli iz Like, odakle su ponjeli tek poneki zavežljaj, i želju da u novom kraju bolje i srećnije žive. I ta želja im se, uz mukotrpan rad, i ostvaruje.
U našim krajevima vrabac je jedna od najčešćih ptica, ali je najrasprostranjenija i u cijelom svijetu, osim na Antarktiku. U Srbiji se gnijezde četiri vrste vrabaca – pokućar, poljski, španski i kamenjar kojeg ima najmanje.
Svake godine ljubitelji poljoprivrede, stočarstva i zabave s nestrpljenjem iščekuju jedan od najvećih događaja u regiji – Bjelovarski sajam.
Novi izbjeglički grad na samim obroncima nadomak Beograda. Na taj način bi se najkraće danas moglo opisati naselje Altina u opštini Zemun, koje je jedno od dva najveća izbjeglička urbana naselja u Srbiji.
Plitvička jezera smjestila su se između planina Male Kapele na zapadu i Plješivice na istoku, dakle usred Dinarskog planinskog masiva. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Tri glavna elementa na Plitvicama su: obilje vode, sedrotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije.
Završna konferencija projekta Zdravstveni opservatorij – nakon tri godine projekta Zdravstveni opservatorij je pokazao kako i na koji način treba izgledati donošenje javnih politika u Republici Hrvatskoj
Saša i Dejan Matić, rođeni 26. travnja 1978. godine u Drvaru, FBiH, poznati su Drvarčani s uspješnom glazbenom karijerom. Odrasli su u Drvaru s majkom Dragicom i ocem Zoranom, a 1985. godine, u dobi od sedam godina, preselili su se u Beograd.
Izletište Banovac nedaleko od Siska blizu rijeke Save smješteno je u pravoj netaknutoj prirodi koja će osvojiti svakoga. Ovo je mir kakav svakom treba, a oni kažu: “Mjesto u kojem priroda osvaja svom svojom puninom, životinje pozivaju na otkrivanje i povezivanje, a hrana ostavlja neizbrisiv trag na nepcima… Ovdje su zore najljepše, a dan uvijek prekratak. Trebate li bolji poziv za istraživanje kutka Panonske nizine?”
Sergije Karanović danas je vladika u jednoj od najsiromašnijih eparhija SPC. Imao je 42 godine kada je preuzeo Eparhiju. Jedan je od najmlađih pravoslavnih Episkopa. Po njegovim riječima iako je prostor Eparhije bihaćko-petrovačke i rmanjske, u njenom dijelu koji ulazi u sastav Federacije BiH, naseljen uglavnom siromašnim stanovništvom starije dobi.