Milan Mačvan je kao dijete rođen u Vukovaru 1989 godine. I dan danas prepričava odrastanje u tadašnjem ratnom Vukovaru, te odlazak u Srbiju gdje već kao dijete od 13 godina počinje igrati košarku.
Među popularnim kućnim aromatičnim biljkama svakako možemo ubrojiti mirisom i okusom osvježavajuću nanu. Pripada porodici Lamiaceae, koja sadrži oko 15-20 biljnih vrsta, uključujući paprenu nanu ili mentu.
Lički Pećani, danas s tek dvadesetak stanovnika, polako izumire, a s njim i sjećanja na Jovanku Broz, prvu damu Jugoslavije. Jovanka je rođena 7. prosinca 1924. u Pećanima, gdje je nekada živjelo 300 ljudi. Nakon smrti Josipa Broza Tita 1980., živjela je u Beogradu do svoje smrti 2013. godine.
Davne 1948. godine otvorena je Unska pruga, ključna dionica od Bihaća do Knina. Bila je najvažnija željeznička veza između Zagreba i Splita, prevozeći milijune putnika i tona robe godišnje. Trasa, duga 179 kilometara, prolazi kroz 36 tunela i više vijadukata, čineći je jednom od najljepših saobraćajnica.
Nekad zvijezda u Srbiji i čitavom regionu – Anica Milenković počela je pjevati krajem osamdesetih i preko noći postala popularna. „Na lančiću ime tvoje“ – pjesma koja je postala hit tadašnjoj djevojčici preko noći je otvorila sva vrata medijskih reflektora. Otišla je u Ameriku na jednu od turneja i tamo ostala do danas. Otvorila je dušu i ispričala kako je uz pomoć alternativnih poslova preživljavala nakon što je počela pandemija Covida.
Na nadmorskoj visini od 800 metara izmedju Tare i Zlatibora stoje Kremna. Šarganska osmica, ljekoviti izvori, zapisi proroka Tarabića, brda , domaća kuhinja čine ovi mjesto atraktivnim za posjetiti.
Lov i lovišta na povratničkim područjima već godinama predstavljaju temu za rasprave i sukobe mišljenja. Veliki problemi u ovoj oblasti se događaju i u cijeloj državi, ali zbog specifičnosti problematike na povratničkim područjima ova tema je posebno izražena.
„Dalmacijo moja tugo, vratiću se neću dugo..vratiću se jednog ljeta iz dalekog svijeta“ samo je jedna od pjesama o Tromeđi Dalmacije,Like i Bosne, istoimene grupe sa tog područja.
Vasilije Ostroški službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671.godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori.