Božić, osim što posjeduje ljepotu i čar intimnost obiteljskog druženja, šalje poruku o miru i zajedništvu svih nas.
Slavlje raskošnijeg Božića, kakvog ga poznajemo danas, započelo je još u 19. stoljeću uz kićenje drvca, tradicionalnu hranu i darivanje poklona najmilijima. Tradiciju kićenja drvca možemo zahvaliti Martinu Lutheru, jer ga je upravo on predstavio Crkvi kao simbol vječnoga života, te je svoj dom prvi ukrasio drvcem i svijećama na sam Badnjak. Ovdje je zapravo započela dugogodišnja tradicija kićenja drvca koju njegujemo i danas, a božićno drvce predstavlja simbol drva života u Raju.
Jedan od glavnih razloga međusobnog darivanja u znak zahvalnosti najmilijima, leži u sjećanju na darove Sveta tri kralja malenom Iusus na njegov rođendan, Božić.
Jeste li znali da su kršćani davno prije dan Isusova rođenja smatrali početkom nove godine? Tek daleke 1691. dolazi do prihvaćanja 1. siječnja kao datuma početka nove godine, te se od tada izvorno slavi kao praznik Nova godina.
Uz niz tradicija koje se vežu za sam Božić, smjestila se i tradicija paljenja krijesova na Badnji dan. Simbolički je to označvalo spaljivanje zime i smrti, te je vatra označavala novo sunce i novi život, a običaj pjevanja koledarskih pjesama potječe upravo iz tog vremena.
Tradiciju i popularnost jaslica možemo zahvaliti jednom od najomiljenijih svetaca, Franji Asiškom, jer je on daleke 1223. godine napravio prve žive jaslice, te su se one velikom brzinom porširile po srednjoj i južnoj Europi te cijeloj Italiji. Simbolika jaslica svima nam je poznata, a to je “rođenje” i prihvaćanje Sina Božjega. Danas su jaslice pronašle svoje mjesto u gotovo u svakom domu, a izvorno su se počele postavljati u 19. stoljeću.
Iako se Božić zadnjih dvadeset godina dosta komercijalizirao, on i dalje posjeduje svoje istinske čari. Donosi u naše domove mir, zajedništvo i radost obiteljskog okukupljanja, a uz katolike, danas ga slave i obilježavaju i mnoge druge vjerske tradicije, na svoj poseban način.
