Od 15. travnja 2025. godine u Republici Hrvatskoj stupa na snagu nova Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te
Ovih dana porez na nekretnine je bio glavna tema u cijeloj državi. U svemu tome mnogi nisu primijetili ogromne razlike između susjednih općina. Građani Grada Otočca će tako plaćati samo 0,60 eura po kvadratnom metru dok će građani Vrhovina plaćati od 3 do 5 eura, u zavisnosti u kojoj od 4 zone se nalazi ta nekretnina ( centar Vrhovina 5 eura, Turjanski 3 eura). Po sasvim prostoj računici za nekretninu od 100 kvadrata, koja bude obuhvaćena porezom građani u centru Otočca će platiti samo 60 eura godišnje, a u centru Vrhovina 500 eura godišnje.
U svijetu koji se brzo razvija, integracija tradicionalnih financijskih alata poput prepaid kreditnih kartica s kriptovalutama učinila je digitalnu imovinu praktičnijom i korisnijom u svakodnevnom životu. Mnoge vodeće kripto burze sada nude brendirane prepaid kripto kartice koje korisnicima omogućuju trošenje kriptovaluta poput običnog novca – bilo gdje gdje su Visa ili Mastercard prihvaćeni.
Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima, koji je na snazi od 1. siječnja 2025., jedinice lokalne samouprave imale su rok do 28. veljače za donošenje odluka o visini poreza na nekretnine. Ova promjena utječe na građane diljem Hrvatske, uključujući i stanovnike Ličko-senjske županije.
Priča Nevenke Midžić je pozitivan primjer da se i u Hrvatskoj može uspjeti ukoliko se radi sa puno originalnosti, entuzijazma i ljubavi. Priča Nevenke Midžić s Plitvičkih jezera potvrđuje
Iako se Plitvička jezera u tekstovima spominju već u 18. stoljeću, turistički atraktivna postaju tek u 19. stoljeću, kada ih počinju posjećivati vojni zapovjednici. Upravo se zbog njih gradi prvi smještajni objekt na području Parka, izgrađen još 1862. godine, a bio je to drveni objekt na platou Velike Poljane, nazvan „Turistička kuća“.
Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg nazvana Mlada Nedjelja nalazi se na brežuljku Rudina iznad Švičkog jezera, a na samom početku sela Ponori. Tridesetih godina prošlog vijeka ovdje je sagrađena prva lička hidrocentrala.
Priča Ranka Đakovića kreće sa Banije iz sela Gornja Bačuga gdje je do početka rata imao veliko poljoprivredno imanje sa 6 hektara zemlje i jedno od većih poljoprivrednih gospodarstava. Tih nesretnih devedesetih godina u izbjeglištvu odlazi u Srbiju sa 20 maraka u džepu, a kako sam kaže i tada je birao da ode negdje na selo gdje će moći živjeti od svog rada i danas sutra ponovo stvoriti svoje poljoprivredno gospodarstvo. Putevi ga odvode u okolicu Kragujevca. Kaže da mi je san bio da opet ima svoje imanje,a nakon 23 godine od izbjeglištva to se i ostvarilo. Danas ima registrirano poljoprivredno gospodarstvo i nešto svoje zemlje, a čak 6 hektara Đakovići iznajmljuju.
Bliži se još jedna godišnjica smrti jednog od velikana glumačke scene koji vuče ličke korijene. Vlasta Vlaisavljević je umro 24. ožujka 2021. godine a samo rijetki znaju za nevjerovatnu životnu priču ovog čovjeka.