RAZVOJNI.HR

Hot

ZAŠTO SU TOLIKO VELIKE RAZLIKE U IZNOSU POREZA NA NEKRETNINE U LICI?

​Ovih dana porez na nekretnine je bio glavna tema u cijeloj državi. U svemu tome mnogi nisu primijetili ogromne razlike između susjednih općina. Građani Grada Otočca će tako plaćati samo 0,60 eura po kvadratnom metru dok će građani Vrhovina plaćati od 3 do 5 eura, u zavisnosti u kojoj od 4 zone se nalazi ta nekretnina ( centar Vrhovina 5 eura, Turjanski 3 eura). Po sasvim prostoj računici za nekretninu od 100 kvadrata, koja bude obuhvaćena porezom građani u centru Otočca će platiti samo 60 eura godišnje, a u centru Vrhovina 500 eura godišnje.

Pretraži Razvojni portal

RAZVOJNI.HR

Najčitanije

Etno sela pokrenula ruralni turizam u susjedstvu! Zašto Hrvatska kao turistička destinacija sporije razvija ovaj vid turizma?

U prethodnom serijalu naših tekstova opisali smo život na potpomognutim područjima koja sve više ostaju bez ljudi i gotovo su pusta. Negativni trendovi su neumoljivi i za sada se ne pronalazi riješenje koje bi sve to preokrenulo u drugom smjeru. Činjenica je da za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju nedostaje već i radno sposobnog stanovništva. Ali što je sa seoskim turizmom?

Vodenice i mlinice na Gackoj kroz povijest

Pisati o rijeci Gackoj a ne spomenuti vodenice, mlinice ili kako ih mještani nazivaju malenice, pile na vodeni pogon, naprave za pranje sukna i kićenih biljaca naprave za stupanje sukna , bilo bi neozbiljno.

Mogu li “Pametna sela” spasiti pusta sela Hrvatske?

Koncept “pametnih sela” u Europi spominje se intenzivno zadnjih nekoliko godina,odnosno nakon što se vidjelo da su sve veće migracije ljudi iz sela u gradove. Poznato je da je ovaj koncept u Njemačkoj već zaživio,a kao glavni segment navodi se digitalizacija koja već daje značajne rezultate.

Od Unskih pruge ostale su samo uspomene i planovi za bolju budućnost

Davne 1948. godine otvorena je Unska pruga, odnosno njezina najvažnija dionica od Bihaća do Knina, u dužini od 112 kilometara. Preko Bosanskog Novog Grada i Sunje, postala je najvažnija i najbrža poveznica Zagreba i Splita u Hrvatskoj sve do kraja prošlog stoljeća. Teško je reći je li bila značajnija za Hrvatsku ili za Bosnu i Hercegovinu, jer je bila jedna od najvažnijih pruga za čitavu bivšu državu, otvarajući sjeverozapadnoj Bosni more i povezujući luke Split, Šibenik i Zadar sa srednjom Europom, prevozeći milijun i pol putnika te četiri puta više tona roba godišnje.

Privacy Overview

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu web stranicu i pomoć našem timu da shvati koji su vam dijelovi web stranice najzanimljiviji i najkorisniji.