Izlet na Plitvička jezera jedan je od doživljaja koji ostavlja bez daha i koji bi svatko trebao iskusiti barem jednom u životu. Ipak, često se događa da o ovom prirodnom čudu svjetski putnici znaju više nego stanovnici Hrvatske i regije.
Kakvo je stanje poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje nastradalim i opustošenim područjima Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije? Iako se ta područja nalaze uz najljepše prirodne i turističke destinacije
Razvojni portal objavljuje životnu priču koju nam je poslala Aleksandra Mizdrak iz daleke Australije. Od izbjeglištva, putevima posutim trnjem do novog života na drugom kraju svijeta.
Vjera Mujović, talentirana glumica Narodnog pozorišta u Beogradu, svojim radom i dostignućima postala je jedno od značajnih imena na svjetskoj i domaćoj pozorišnoj sceni. Porijeklom iz Like po majčinoj strani, Vjera je povezana s genijem Nikolom Teslom, što dodatno naglašava bogatstvo ličkog kulturnog nasljeđa koje se reflektira kroz uspjehe pojedinaca na globalnom nivou.
Kozjan, mala dolina smještena u središnjoj Lici, nekada je bila naselje bogato životom i ljudskom aktivnošću. Okružena uzvišenjima koja se uspinju i preko 1200 metara nadmorske visine, danas je mjesto u kojem je priroda preuzela prevlast. Nekada brojno naseljena, Kozjan je danas bez stalnih stanovnika, a jedini svjedoci prošlih vremena su groblja koja odražavaju tragove života koji je nekad bujao u ovom kraju.
Turistički video Roberta Dacešina “Zašto Bosna i Hercegovina može biti BROJ 1 destinacija na SVIJETU?” se pronašao među najboljim u konkurenciji od preko 500 videa na njemačkom festivalu posvećenom prirodi i turizmu – Natourale.
Pored Plaškog je pravi hidrogeološki fenomen dubok 203 metra prema zadnjem mjerenju – Jezero Sinjac. Jezero ima 4 grotla i ono je u stvari izvor rječice Tuk. Jezero Sinjac je prema dubini na drugom mjestu u Hrvatskoj, a peto u svijetu.
Vila koja godinama privlači brojne turiste širom svijeta, nalazi se u Crnoj Gori u mjestu Baošići i u vlasništvu je legendarnog pjevača narodne muzike Miloša Bojanića.
Iako postoje neka istraživanja koja pokazuju razlike u reakciji na prehladu muškog i ženskog organizma, to ne bi trebalo da čini veliku razliku.
Kad je muškarac prehlađen pomislili biste da je u pitanju neka teška bolest. Leži na kauču u muci, ne može ništa (čak ni da ode kod ljekara), jednostavno se prepusti sudbini. Kod žena je to malo drugačije – popiju lijek i odu na posao.
Postoji li za to neki konkretan razlog ili je ipak u pitanju samo stereotip?