Olga Odanović, proslavljena glumica iz Brloga kod Otočca, ima karijeru koja traje skoro četiri desetljeća. Iako je od početka glumačke karijere igrala u uspješnim filmovima i serijama, najpoznatija je po manjoj, ali nezaboravnoj ulozi u čuvenoj seriji “Bolji život”.
Željana Dubaić je jedno od najpopularnijih televizijskih lica u Srbiji. Karijeru je izgradila svojim radom i danas je jedno od zaštitnih lica televizije sa nacionalnom frekvencijom. I dok danas mnogi kalkuliraju o svakoj izgovorenoj riječi da se ne bi zamjerili određenim grupacijama, Željana je novinarka sa stavom o svim pitanjima. Gotovo u svim prilikama ističe svoje porijeklo sa Krajiških prostora, a čest je gost i svih značajnijih manifestacija zavičajne tematike.
Ako razmišljam kome je bilo najteže, znam da sigurno nije bilo meni. O onome što je bilo poslije ne želim da govorim. Godine siromaštva ostavljam samo nama da se sjećamo.
„Kada je počela Oluja, imala sam oko godinu i po dana. Cijela moja porodica je krenula put Srbije. U izbjegličkoj koloni mama je vozila traktor jednom rukom, a drugom držala mene u naručju. Dio puta je tako išla, a onda me je predala babi i djedu, koji su bili u autobusu.
Lazar Romanić napustio je Vojvodinu i karijeru nastavlja u Kavasakiju. Ovo je naslov mnogih medija koji se bave sa sportom. Većini ljudi nije poznata činjenica o porijeklu igrača koji je ostvario jedan od najvećih transfera ove godine.
Mnogi danas ističu koliko je važna promocija koju poznate osobe mogu pružiti svom rodnom mjestu ili kraju iz kojeg potječu njihovi preci. Ipak, malo je poznato da brojne zvijezde svjetske filmske i televizijske scene svoje korijene vuku upravo s prostora Hrvatske i regije.
Prije nekoliko dana bila je godišnjica smrti Dina Dvornika – jednog od najpoznatijih hrvatskih pjevača. Preminuo je 7. rujna 2008. u Zagrebu, u 45. godini života.
U samom centru Gorskog kotara nalaze se Fužine, jedan kutak Hrvatske, koji sve više postaje poznata turistička destinacija.
Izgradnjom Ličke pruge i njezinim otvorenjem za promet na čitavoj trasi, od Ogulina preko Gospića i Gračaca do Knina, 25. srpnja 1925. bila je uspostavljena željeznička veza između Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, koja je zbog interesnih razmimoilaženja Austrije i Ugarske u provedbi prometne politike bila odgađana pedeset godina. Planovi o gradnji pruge kroz Liku bili su povezani s nastojanjima o povezivanju Beča i Budimpešte kao središta Habsburške Monarhije sjadranskim lukama, što je određeno zakonskim člankom XXXV iz 1836. godine. Od tada se lički smjer više puta spominjao kao moguće rješenje za uspostavu željezničke veze Splita, Šibenika i Zadra s Karlovcem, a potom i s Osijekom, Zemunom, Rijekom. No, aktualni politički događaji i stalno suparništvo između Beča i Budimpešte onemogućavali su svaki odlučan pristup i konkretan dogovor o gradnji željezničkih pruga u Dalmaciji.
