RAZVOJNI.HR

Poljoprivreda

Glamočki krumpir uskoro postaje brend

U Glamoču će idućeg petka biti promoviran projekt o zaštiti zemljopisnog porijekla glamočkog krumpira pod nazivom Glamočki krumpir – sprega čovjeka, prirode i gospodarstva. Iza događaja stoji Udruženje “Glamočki krumpir ” iz Glamoča, a u Etno domaćinstvu Nenadića gdje je promocija organizirana biti će prisutni predstavnici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Tehnološkog fakulteta u Banja Luci, Vlade HBŽ, općine Glamoč i poljoprivrednih proizvođača. 

Koje se cvijeće sadi u proljeće?

Ako ste ljubitelj cvijeća sigurno sa nestrpljenjem čekate dan kada  radovi u vrtu mogu započeti. 

Cvijeće koje se sije u proljeće: kadifice, neven, dragoljub, prkos, maćuhice, karanfili, petunije, lijepe kate, ageratum, ivančice, statica, cinija.

zalijevanje biljaka

Volite sobne biljke, ali vam često venu? Evo kako da ne bude tako

Odavno se zna koliko kuća može postati ljepše mjesto ako je dekorisana sobnim biljkama. Prilikom izbora treba svakako paziti koje biljke čine sobu svjetlijom i stvaraju prijatniji i opušteniji ambijent. Znamo da boravak u prirodi redukuje nivo stresa, a naučnici iz Holandije kažu da biljke imaju isto dejstvo na pacijente u bolnicama.

Cetingrad: Sajam koji spaja ljude

Već tradicionalno, svake se godine bez velike medijske pompe i reklame, rijeke ljudi slijevaju 19. ožujka prema Cetingradu u Karlovačkoj županiji: dolaze na jedan od svega još nekoliko sajmova poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Tada mala multietnička općina uz granicu s Bosnom – naseljavaju je Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kojih po posljednjem popisu stanovništva zajedno ima svega nešto više od dvije tisuće – postaje zamalo pretijesnom za sve posjetitelje s Korduna i Banije, ali i iz Like, Dalmacije i BiH. Svi oni u prvom redu dolaze razgledati dobre konje po kojima je sajam i poznat, no i kupiti sve što im treba prije proljetnih poljoprivrednih radova.

Pretraži Razvojni portal

RAZVOJNI.HR

Najčitanije

Nakon višegodišnjih ekonomskih problema novi projekti donose puno kvalitetniji život u Aranđelovac

Prije dvadeset i sedam godina, izbjegličke kolone su mnoge Krajišnike odvele i do srca Šumadije, do jednog od najljepših gradova u Srbiji, Aranđelovca. Ono što je manje poznato je da su razne kolonizacije proteklih desetljeća Aranđelovac svrstale među gradove sa najviše doseljenih stanovnika iz Hrvatske, BiH i Kosova. Izbjeglički val 1995. godine, zahvaljujući brojnim rodbinskim vezama, ali i životnim putevima, u ovaj grad doveo je nove stanovnike iz svih krajeva Hrvatske. Prema zadnjem popisu stanovništva, te nakon brojnih raseljavanja zbog ekonomske situacije, u Aranđelovcu je ostalo 850 izbjeglica, dok ih je u čitavom Šumadijskom okrugu, u koji također spadaju grad Kragujevac i još 5 opština, još uvijek regitrirano njih 2193.

Privacy Overview

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu web stranicu i pomoć našem timu da shvati koji su vam dijelovi web stranice najzanimljiviji i najkorisniji.