U serijalu tekstova o ljudima iz naših krajeva koji su napravili svjetske karijere, danas je na redu priča o Mičelu Pejdž ili Mihajlu Pejiću koji je rođen 1918. godine u Pensilvaniji, a umro 2003. godine. Porijeklo Mihajla Pejića je iz Divosela kod Gospića, a kroz svoj životni put postao je američki pukovnik i marinac.
U Glamoču će idućeg petka biti promoviran projekt o zaštiti zemljopisnog porijekla glamočkog krumpira pod nazivom Glamočki krumpir – sprega čovjeka, prirode i gospodarstva. Iza događaja stoji Udruženje “Glamočki krumpir ” iz Glamoča, a u Etno domaćinstvu Nenadića gdje je promocija organizirana biti će prisutni predstavnici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Tehnološkog fakulteta u Banja Luci, Vlade HBŽ, općine Glamoč i poljoprivrednih proizvođača.
Među prvim ljudima koji su se vratili u Bosansko Grahovo je i Mitar Balaj. 17. travnja 1998. godine došao je na svoje ognjište i tad, kako kaže, zatekao je bolje uvjete za život, nego one koji su sad.
Na oko 250 hektara u Surčinu, između Batajnice i Dobanovaca, trebalo bi uskoro da nikne moderno naselje u kome će živjeti i raditi između 8.000 i 9.000 ljudi. Ovaj dio Beograda, gde je planirana gradnja 2.800 stanova zvati će se Singidunum.
Naučnici kažu da su drevni ljudi živjeli u kompliciranim urbanim društvima. Ogroman drevni grad, koji je hiljadama godina bio sakriven bujnom vegetacijom, otkriven je na istoku Ekvadora.
Ovaj običaj kojim je izražen kult štovanja izvora i vode, pomalo je poetičan i s elementom magije. Na Novu godinu, rano u zoru išlo se na Gacku i njene izvore. Svako selo i svaki zaselak ima na rijeci svoje mjesto od kuda se nosi voda i s tog mjesta se u Gacku baca kruh, jabuka i slično. Gacka se time daruje uz magijske pjesme:
“Prije sedam godina svi su mislili da sam lud, a danas i najveći skeptici pričaju o ruralnom turizmu”. Naša s ovim naslovom, izazvala je ogromnu pozornost, a prenijeli smo pozitivnu vijest kako je izgradnja modernog hotela s 4 zvjezdice potaknula razvoj turizma u porušenom selu pored Plitvičkih jezera.
Uzgoj i upotreba raštike pripisuju se još starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima, a u našim krajevima se uzgaja od 4. vijeka.
Nakon što je selo Željava postalo okupljalište ljubitelja automobilizma i povijesti, otvorila se nova rasprava o budućnosti nekadašnje vojne baze koja i danas intrigira javnost. Čak desetljećima nakon što je zatvoren, kompleks poznat kao Objekat 505 ili Objekat Klek ostaje simbol velike ideje, ogroman podsjetnik na ulaganja iz doba SFRJ-a, ali i sporna lokacija s potencijalom za budući razvoj.