Na brežuljku Rudina, iznad nekadašnjeg Švičkog jezera i na ulazu u selo Ponori, nalazi se jedan od najzanimljivijih sakralnih objekata Gacke doline – Crkva Svetog Vaskrsenja Gospodnjeg, koju lokalno stanovništvo već stoljećima naziva jednostavno „Mlada Nedjelja“.
Stanovnici Plitvičkog Ljeskovca i njihovi prijatelji već decenijama zaboravu otimaju ostatke hrama posvećenog svetom velikomučeniku caru Lazaru, na obroncima Nacionalnog parka Plitvička jezera. Hram je porušen 1941. godine i do 1991. malo je toga od njega ostalo, no početkom ratnog sukoba Ljeskovčani su mu ponovno izlili temelje, namjeravajući iznova podići i cijeli vjerski objekt. No ratne i poratne godine učinile su svoje, pa je od cijele ideje ostala tek betonska ploča na koju je kasnije postavljen drveni krst.
U podnožju Kučajskih planina u selu Senje nadomak Ćuprije smjestila se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se vjeruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savjetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše.
Kad god se u svakodnevnom govoru spomene trojstvo dalmatinskih manastira, posljednje mjesto u nabrajanju kao po pravilu pripada Dragoviću. Time onaj tko govori i nesvjesno pravi sklad vrijednosti po kojoj manastir Dragović redovito najlošije prolazi.
Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg nazvana Mlada Nedjelja nalazi se na brežuljku Rudina iznad Švičkog jezera, a na samom početku sela Ponori. Tridesetih godina prošlog vijeka ovdje je sagrađena prva lička hidrocentrala. Izgradio ju je otočki gradonačelnik Dane Katalinić, a davala je struju gradu Otočcu i okolici.
Pogled na lijevi prstenjak mnogima će otkriti jeste li u braku. Ali zašto vjenčani prsten stavljamo baš na prstenjak lijeve ruke?
SKUP POVODOM GODINE DANA DJELOVANJA I OBLJETNICE PETICIJE ZA ZAŠTITU RIJEKE GACKE
Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima, koji je na snazi od 1. siječnja 2025., jedinice lokalne samouprave imale su rok do 28. veljače za donošenje odluka o visini poreza na nekretnine. Ova promjena utječe na građane diljem Hrvatske, uključujući i stanovnike Ličko-senjske županije.
Te davne 1972. godine, kad je Buca Jovanović bio na vrhuncu suradnje sa Šabanom Šaulićem, u godini “Pijanca”, nastala je i “Danas majko ženiš svoga sina”. Ovo je priča o jednoj od najslušanijih i najlepših svadbarskih pesama svih vremena i o njenom pjevaču Slavku Petroviću.