Pozornost javnosti na život ličkih poljoprivrednika, ali i svih ljudi na područjima gdje je gustoća naseljenosti sa 7 stanovnika na jedan kvadratni kilometar na razini neke od svjetskih pustinja, skrenuo je prilog državne televizije. No, što dalje?
Prilog o problemu ličkih poljoprivrednika kojima čopori vukova stvaraju veliku štetu na stočnom fondu u emisiji Plodovi zemlje Hrvatske radio televizije, tek je nakratko široj javnosti skrenuo pozornost na život poljoprivrednika, ali i svih ljudi na područjima gdje je gustoća naseljenosti sa 7 stanovnika na jedan kvadratni kilometar na razini neke od svjetskih pustinja. Sve manje ljudi na ovim područjima rezultiralo je i pojavom sve većeg broja divljih životinja koje u potrazi za hranom ovih ledenih zimskih dana nerijetko dolaze i do dvorišta u napuštenim selima.
Malobrojni žitelji tih sela te probleme svakodnevno osjećaju na svojoj koži. Jedan od njih je i Danijel Delić iz sela Grabušić kojem su vukovi napravili ogromnu štetu na stadu ovaca od kojeg živi njegova obitelj. Kako ističe, pojavili su se i neki novi vukovi s drugih područja koji do sada nisu primjećivani na ovim područjima. Manje je poznato da su prošle godine vukovi napravili štetu i poljoprivrednicima u selu Turjanski kod Vrhovina, ali ta informacija nije došla do javnosti.
Samo nekoliko dana nakon ovog priloga, državna televizija objavljuje još jedan prilog o poljoprivrednicima iz Grabušića koji obavljaju poljoprivredne poslove u selu, u kojem su dijelovi sela još nepokriveni s električnom energijom. Tih nekoliko dana svi su se zgražali nad takvim činjenicama, ali već nakon nekoliko dana sve je palo u drugi plan.
Zakon o brdsko planinskim područjima. Imamo li vremena za čekanje?
Početkom prošle godine Agencija za plaćanje je raspisala natječaj za financiranje programa zaštitnih ograda za sprječavanje šteta od krupne divljači. Nakon nekoliko dana natječaj je stopiran i povučen na doradu, ali do današnjeg dana novi nije raspisan. Gotovo svi u ruralnim i slabo naseljenim područjima su suglasni da je ovaj program zaživio prošle godine, ovakvih šteta od krupne divljači bi bilo puno manje.
Jedan od velikih problema poljoprivrednika s ovog područja je svakako i resor poljoprivrednog zemljišta. Privatno poljoprivredno zemljište je imovinsko-pravno nesređeno i na ogromnoj većini parcela nemoguće je napraviti validne ugovore. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje da sadašnji model “ucrtavanja” poljoprivrednog zemljišta neće moći još dugo funkcionirati pa se mnogi poljoprivrednici već sada nalaze pred zidom. Kad je u pitanju državno poljoprivredno zemljište jedino je Grad Gospić prošle godine raspisao veći natječaj, a još ni danas sve općine nemaju sređene i prihvaćene programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
Živim 10 kilometara od mjesta gdje se Tesla rodio, 21. stoljeće, a mi nemamo struje
Zbog neekonomičnosti bavljenja samo poljoprivrednim poslovima mnogi poljoprivrednici su izlaz vidjeli u pokretanju dodatnih nepoljoprivrednih djelatnosti u poljoprivredi i povlačenju bespovratnih sredstava kroz podmjeru 6.2 Programa ruralnog razvoja. No još se čeka objava natječaja.
I dok se očekuje mjera za osiguravanje bespovratnih sredstava, ova područja se i dalje prazne, a poljoprivrednici su suglasni da se negativni trendovi na ovim područjima ne mogu promijeniti bez direktne pomoći države koju svi očekuju.
