razvojni_logo_cb_s

Rijeka Krka kao prirodni i krški fenomen

Sa svojih sedam sedrenih slapišta rijeka Krka je prirodni i krški fenomen.

Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali samo izuzetno stvara znatne naslage koje grade slapove kakvi su na rijeci Krki. Sedreni slapovi rijeke Krke vrlo su nježne građe te osjetljivi na prirodne promjene i sve ljudske djelatnosti. Samo stalnim rastom fitogene sedre moguće je očuvati opstojnost slapova koji su okosnica hidrogeološke i pejsažne slike te temelj biološke raznolikosti Nacionalnog parka „Krka“. Nastajanje i rast slapova rezultat je složenih fizikalnokemijskih i bioloških procesa. Da bi sedra rasla, živjela i starila, potrebno je očuvati prirodnu ravnotežu ekosustava rijeka Krke i Čikole.
Sa svojih sedam sedrenih slapišta: Bilušića bukom, Brljanom, Manojlovačkim slapom, Rošnjakom, Miljacka slapom, Roškim slapom i Skradinskim bukom, rijeka Krka je prirodni i krški fenomen.

Skradinski buk je posljednja sedma, najduža sedrena barijera na rijeci Krki. Jedan je od najneobičnijih i najljepših krajobraza Nacionalnog parka „Krka“.

Skradinski buk je posljednja, sedma, najduža sedrena barijera na rijeci Krki. Nalazi se oko 13 kilometara nizvodno od Roškog slapa, odnosno ukupno 49 km nizvodno od izvora. Rast sedrene barijere Skradinskog buka prouzročio je ujezerenje vode rijeke Krke do Roškog slapa i tri kilometra donjeg toka rijeke Čikole, tvoreći tako jedan od najneobičnijih i najljepših krajobraza Nacionalnog parka „Krka“. Preko 17 stepenica Skradinskog buka raspoređenih na 800 metara dužine prelijevaju se zajedničke vode rijeka Krke i Čikole. Širina slapa je od 200 do 400 metara s ukupnom visinskom razlikom 45,7 m. Od sedrenih oblika u gornjem dijelu slapa nalazimo pragove, sedrene otočiće, zastore i barijerice, a u donjem dijelu polušpilje, špilje i brade. Preko rijeke izgrađena je pješačka staza. Tijekom obilaska staze u svega 60 minuta laganog hoda, u dubokom hladu bujnog mediteranskog i submediteranskog raslinja, posjetitelj uživa u  jedinstvenom mikrokozmosu čarobnih zvukova, svjetla, boja, tajanstvenog svijeta sedrotvoraca i brojnih biljnih vrsta sedrenih barijera i vodenih staništa. 

Pažljivom posjetitelju neće promaknuti niti pjev slavuja, praćakanje liske, plivanje ilirskog klena, brze kretnje bjelouške ili zaron ribarice, glasanje zelene žabe, let jastreba i razigrani ples smaragdnih vretenaca i šarenih leptira. Kao i na Roškom slapu,  ovdje se može vidjeti više obnovljenih mlinova, valjavica i stupa koje stoljećima koriste snagu vodenog toka. Poštujući tradicijske arhitektonske vrijednosti pojedini mlinovi uređeni su kao suvenirnice i konobe, dok su drugi pretvoreni u izložbene prostore za etnografsku zbirku. Na lijevoj strani rijeke nalaze se ruševine prve hrvatske hidroelektrane. Hidroelektrana „Krka“ (kasnije nazvana „Jaruga I.“) izgrađena je i puštena u pogon 28. kolovoza 1895. godine, samo dva dana nakon puštanja u pogon prve hidroelektrane na rijeci Nijagari. Radila je do Prvog svjetskog rata kada je, zbog vojnih potreba, rashodovana. Današnja hidroelektrana „Jaruga II.“ izgrađena je 1904.godine.

Do Skradinskog buka može se doći cestom Šibenik-Tromilja-Lozovac ili cestom Knin-Drniš-Tromilja-Lozovac. Ulaz na Lozovcu glavni je kolni ulaz u Nacinalni park „Krka“. Iz Skradina, u koji se može doći cestom Šibenik-Tromilja-Skradin ili cestom Knin-Drniš-Tromilja-Skradin te plovilom iz pravca Šibenski kanal-Šibenik-Prukljansko jezero-Skradin do Skradinskog buka, od travnja do studenog posjetitelje prevoze plovila NP „Krka“.