Vaskrs je najveći praznik u povijesti ljudskog roda. Vaskrsenjem iz groba Hristos je krunisao sve ranije praznike, počev od Božića do Bogojavljenja, pa sve do Lazareve subote, Cveti i Velikog petka.
Zbog značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se poslije jevrejske Pashe.Najranije može da padne 4. travnja,a najkasnije 8. svibnja.
U celom hrišćanskom svetu, ovaj praznik vezan je običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjštu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za ukućane.
Veliki petak je neodvojiv od Nedelje Vaskrsenja. Jer kada je Gospod umirao na krstu, popucali su grobovi oko Jerusalima, i već na Veliki petak su ustali iz mrtvih neki pravednici.
„Na Veliki petak Crkva je sve momente događaja spasenja svijeta i čovjeka označila Bogosluženjem. Vrijeme hvatanja Spasitelja i njegovu osudu od starešina na stradanje i smrt, vrijeme vođenja Spasitelja na sud, vreme krsnog stradanja Hrista, skidanje tijela Hristovog sa Krsta, obilježeno je svečanim večernjem kada se iznosi plaštanica u sred hrama radi poklonjenja mrtvom Gospodu, koji je na njoj predstavljen.
Arhimandrit Tihon Rakićević, Manastir Studenica:
Na Veliki petak se sjećamo tih teških događaja, ali to je posebna vrsta sjećanja i spomena. Mi istoriju sagledavamo biblijski, hrišćanski i novozavetno. To znači-pravolinijski. Od negdje se krećemo ka jasnom cilju. Ovo viđenje i shvatanje istorije je progresivno, jer vodi najvažnijem događaju – zacarenju Spasitelja.
U Bogosluženju Velikog petka, kao i čitavom našem Bogosluženju, prošlost, sadašnjost i budućnost se prepliću i spajaju. Ovo biva s toga što se u Bogosluženju sve prikazuje kao jedinstvo jednog jedinstvenog krajnjeg događaja. Ovim događajem, odnosno Drugim Hristovim dolaskom otpočeće Novi vijek vječnog carstva. Naše Bogosluženje najavljuje tačku susreta istorijskog vremena sa vječnošću.
Kada služimo na Veliki petak događaji prošlosti su neodvojivi od sadašnjosti. Zato,sjećajući se stradalog Hrista mislimo o Vaskrsenju Hristovom, mislimo o „Danu Gospodnjem“, o Drugom Hristovom dolasku u slavi budućeg vjeka i vaspostavljanju Carstva Božjeg, kojem neće biti kraja. Zato na studeničkoj fresci „Hristovo Raspeće“, jednoj od najznačajnijih i najpoznatijih kompozicija srednjovjekovnog slikarstva, preovlađuje radostan ton i Hristos zadržava svoju veličanstvenost i u poniženju. Iako neupućenom posmatraču može izgledati da se vezujemo za strašne i mučne događaje, u suštini vezujemo se za radosni Vaskrs Hristov i za njegov Drugi Dolazak u slavi.
Farbanje jaja na Vaskrs spada u najstarije i najzanimljivije hrišćanske običaje. O tome nam svjedoči priča Marije Magdalene, sljedbenice Isusa Hrista, koja je došla u Rim da propovjeda hrišćanstvo. Tom prilikom je posjetila cara Tiberija i kao poklon dala mu korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da, ako bi to bila istina, onda bi bela jaja u korpi promjenila boju. U tom trenutku Marija je rekla „Hristos vaskrse“ i sva jaja u korpi su postala crvena.
Od davnina jaja se farbaju raznim bojama. Kod domaćica na selu sadržali su se običaji da se za farbanje koriste razne biljke, počev od lukovine, rujkovine, vočka, koprive i drugih biljaka.
Običaj je da se prvo jaje farba crvenom bojom koja simbolizira nevino prolivenu Isusovu krv. Ovo jaje se naziva „čuvarkuća“, čuva se cijele godine i kako samo ime kaže čuva kuću i ukućane. Čuvarkući se u narodu pripisuje magijska moć, tjera zle sile od kuće i ukućana.
Čuvarkuća se čuva sve dok se ne išara novo jaje sljedeće godine, jer se za njega vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća. Vjeruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.
Kad osvane dan Vaskrsenja Hristovog, na svim pravoslavnim hramovima dugo zvone zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin,a po mogučnosi i ostali ukućani, odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja riječima „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“. Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
