Plitvička jezera smjestila su se između planina Male Kapele na zapadu i Plješivice na istoku, dakle usred Dinarskog planinskog masiva. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Tri glavna elementa na Plitvicama su: obilje vode, sedrotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije.
Plitvička jezera osobita su geološka i hidrogeološka krška pojava.Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Proglašena su nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Slijedi više o prekrasnim jezerima a navesti ćemo i imena jezera na Plitvicama, koja možda ne poznajete.
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera. Ona se stepenasto prelijevaju i spajaju, odnosno prelijevaju se jedno u drugo čineći tako niz od 5460 m zračne linije.
Ukupna površina parka je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine.
Jezera su ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom, a dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka.
Jezera na Plitvicama se dijele na Gornja i Donja jezera. Znate li koja su imena jezera na Plitvicama?
Gornja imena jezera na Plitvicama su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak.
Donja imena jezera na Plitvicama su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Imena jezera na plitvicama imaju svoje skrivene priče ali neka su dobila ime i po prirodnim obilježjima i zanimljivostima. Tako je Prošćansko jezero dobilo je ime po kolcima (prošću), a jedan od najljepših slapova na Plitvicama – slap između Milanovca i Gavanovca nazvan je “slap Milke Trnine” po hrvatskoj opernoj primadoni.
Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m.
Tu je i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz jezera.
Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njene pritoke. Ima mnogo izvora, na kojima voda obilno izvire. To su tipična krška vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geoloških formacija.
