PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Neformalna skrb – karika koja nedostaje u integraciji skrbi za kompleksne pacijente
Ugljan, 22.9.2023. – Skrb o pacijentima je kompleksna i neodrživa u okvirima isključivo zdravstvenog sustava. Zbog toga je nužno uključivanje dionika iz područja socijalne skrbi te na razini lokalne zajednice. O razvoju integracije skrbi na modelu Zadarske županije te kapacitetima i mogućnostima Zadarske županije u pružanju podrške neformalnim njegovateljima razgovarali smo na konferenciji Važnost integracije skrbi i neformalne skrbi pri zbrinjavanju i otpustu kompleksnih pacijenata, koja je održana 22. rujna 2023. u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan na otoku Ugljanu.
Na konferenciji su predstavljeni stručni prijedlozi za poboljšanje skrbi o kompleksnim pacijentima uobličeni u javnopolitičke smjernice za donositelje odluka o integraciji skrbi i neformalnoj skrbi, izrađene u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij. Nakon predstavljanja smjernica, održani su okrugli stolovi na temu integracije skrbi i neformalne skrbi na kojima su sudjelovali predstavnici javne uprave, zdravstveni i socijalni djelatnici PB Ugljan te predstavnici civilnog društva s područja Zadarske županije.
Konferencija je organizirana u sklopu EU projekta Zdravstveni opservatorij, suradničkoj mreži od 30 članica – udruga i institucija u području zdravstva, koja teži doprinijeti jednakopravnosti građana u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti te očuvanju i razvoju javnog zdravstvenog sustava.
Panel_ Integracija skrbi
Mladen Mavar, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan – “Vidjeli smo da pacijente nemamo gdje otpustiti pa smo osnovali Odjel socijalne skrbi pri PB Ugljan. Kako bismo pružili cjelovitu skrb na razini naše ustanove uključili smo i druge nezdravstvene djelatnike u rad PB Ugljan. Ne samo da vodimo brigu o psihijatrijskom liječenju već i o rješvanju socijalnih pitanja naših pacijenata. Brinemo i o njihovom odijevanju, higijeni i sl. za pacijente kojima obitelj nije u mogućnosti pomoći. Educiramo kadar, šaljemo na usavršavanja. Imamo dnevnu bolnicu u Zadru da smo što bliže pacijentima.”
Renata Sabljar Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku – “Mislim da je integracija svih dijelova sustava izrazito značajna ne samo za razvoj palijativne skrbi, već i mentalno zdravlje i dr. I čini mi se da upornošću i zajedničkim radom možemo puno toga napraviti. Mislim da je potrebno raditi neke intervencije i promjene na lokalnoj razini.”
Amanda Čerina, ravnateljica Centra za pomoć i njegu Sveti Ante – “Naš Centar za pružanje usluga u zajednici Benkovac bavi se korisnicima koji žive u svojim domovima a koji imaju potrebu za pomoći u kući, od nabave lijekova, nabave hrane, do odlazaka u bolnicu. Ti korisnici žele ostati u svojim domovima i zadržati vlastitu samostalnost. Do korisnika dolazimo preko Zavoda za socijalni rad ili preko poznanika koji znaju neku osobu kojoj treba pomoć. Prednost Benkovca je što je to manje mjesto gdje se mi međusobno poznajemo.”
Karmen Lončarek, PUB HUB tim pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu / KBC Rijeka – “Svaka zajednica ima svoje specifičnosti. Moramo razumjeti potrebu za integracijom skrbi koja je specifična za svaku skupinu kompleksnih pacijenata. Važno je integrirati zdravstvenu i socijalnu skrb. Kroz sustav socijalne skrbi s malo resursa možemo napraviti puno. Mogućnost osnivanja Centra za kompleksnu skrb pri Domu zdravlja, što je jedna od novina Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predstavlja iskorak prema razvoju integracije skrbi i neformalne skrb. Pritom je ključno razvijati Centar ne kao novu strukturu, već u njega ugraditi postojeće službe i servise, pojačane u domeni koordinacije skrbi unutar Doma zdravlja te izvan njega.
Panel_Neformalna skrb
Irena Aghil, gerontodomaćica na projektu “Zaželi” na području općine Preko – “Naši korisnici iz projekta Zaželi najčešće nemaju obitelj. Njima je važno da im netko pomogne očistiti kuću, oprati veš, ali i jednostavno praviti im društvo i saslušati ih.”
Nikolina Klamer, socijalna radnica na Odjelu socijalne skrbi Psihijatrijske bolncie Ugljan – “Socijalni radnici u bolnici Ugljan sudjeluju pri prijemu pacijenta u bolnicu, uzimanju socijalne anamneze, socijalnih kontakata koji na pomažu da ga kasnije vratimo u zajednicu. Problem je što čak 30% psihijatrijskih pacijenata se nema gdje vratiti u zajednicu iz razloga što nema dovoljno resursa i programa u zajednici. Forenzički pacijenti su, primjerice, skupina kompleksnih pacijenata o kojoj brinemo u bolnici.”
Marko Kolega, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije – “Zdravstveni sustav ne može funkcionirati sam za sebe. Zadarska županija je prepoznala važnost ulaganja u neke programe i usluge u zajednici tako da postoje već neki dobri primjeri koje imamo. Nama je cilj dizati svijest i o formalnoj i o neformalnoj skrbi.”
Kontakt za medije:
Milan Koštro, voditelj javnih kampanja i suradnik za diseminaciju, udruga Krijesnica
091 444 1399
Nikola Serdarević, predstavnik pacijenata, udruga Terra
091 123 5711
O Zdravstvenom opservatoriju:
Opći cilj projekta Zdravstveni opservatorij je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za postizanje učinkovitog dijaloga s javnom upravom, socijalnim partnerima i znanstvenim visokoobrazovnim institucijama u oblikovanju i provođenju reformi koje doprinose jednakopravnosti građana u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti te očuvanju i razvoju javnog zdravstvenog sustava.
Nositelj projekta je Udruga Krijesnica, partneri su 4 znanstvene visokoobrazovne institucije: Medicinski fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Rijeci i Ekonomski fakultet u Rijeci; 13 organizacija civilnog društva: Zaklada SOLIDARNA, Dravet sindrom Hrvatska, Centar za zdravo odrastanje Idem i ja, Koalicija udruga u zdravstvu, RODA – Roditelji u akciji, Hrvatski forum protiv raka dojke Europa Donna, Zaklada Nora Šitum, Udruga Terra, Hrvatski Cochrane, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići, Udruga Kolibrići i Hrvatska mreža za ruralni razvoj i jedan socijalni partner: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi. Uključeno je i 11 pridruženih članica mreže – Volonteri u palijativnoj skrbi La Verna, Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje, Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split, Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama u razvoju Oko, DEBRA, društvo oboljelih od bulozne epidermolize, Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET, Zaklada Zora, Hrvatski savez za rijetke bolesti i Koalicija za rad sa psihotraumom i za mir Vukovar.
Više na: https://zdravstveniopservatorij-krijesnica.hr/
