Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg nazvana Mlada Nedjelja nalazi se na brežuljku Rudina iznad Švičkog jezera, a na samom početku sela Ponori. Tridesetih godina prošlog vijeka ovdje je sagrađena prva lička hidrocentrala. Izgradio ju je otočki gradonačelnik Dane Katalinić, a davala je struju gradu Otočcu i okolici. U Donjoj Švici nalazi se lijepa i velika katolička crkva iz 1772. godine, dograđena i uređena 1903. godine, te škola izgrađena 1874. godine. Ispod mjesta Donja Švica u velikoj kotlini nalazilo se je Švičko jezero omeđeno padinama šumovitih visova Lumbardenika i Kosinovca, koje se plavilo poput nebeskog svoda. Iznad jezera sa sjeverne strane vodi put u selo Ponora prema brežuljku Rudina. Nakon par stotina metara stiže se do crkve “Mlade Nedjelje”, a malo
dalje nalaze se prve kuće sela Ponori. Selo je dobilo ime po tome što se tu nalaze ponori u koje je uvirala voda pri visokom vodostaju Švičkog jezera.
Crkva Svetog Vaskrsenja Gospodnjeg nazvana Mlada Nedjelja u Ponorima postoji od 1742. godine (po nekim podacima od 1772.god). Bila je to najprije drvena crkva brvnara, a 1888. godine sagrađena je sadašnja crkva. Prilikom gradnje prve crkve pored nje je posađena lipa koja i danas postoji. Obujam debla je oko pet metara. Na deblu se nalazi u koru urasla ikona pred kojom se vjerni zavjetuju. Golema lipa je zaštićeni spomenik prirode.
Zbog čega narod u Gackoj dolini naziva crkvu Svetog Vaskrsenja Gospodnjeg Mlada Nedjelja? Prema narodnom predanju osvećenje prve crkve brvnare trebalo je da se obavi na Vaskrs i da to obavi iguman manastira Gomirja. Međutim, on nije mogao da dođe za Vaskrs pa je osvećenje izvršeno iste godine u nedjelju po
Spasovdanu koju narod zove Mlada Neđelja. Prilikom osvećenja održan je i prvi crkveni zbor. Od tada pa sve do danas hramovna slava i crkveni zbor ne održavaju se na Vaskrs, nego na nedjelju Sv. Otaca – mladu nedjelju. Crkva je izuzetno poštovana u ovdašnjem narodu, ne samo pravoslavnom, već i katoličkom. Ne pamti se da bi neko na bilo koji način povrijedio ovu svetinju. Administrativno ova crkva sve do 1920. godine bila je parohijalna crkva parohije Otočac, a crkva u Otočcu i Starom Selu filijale, Protoprezviterijat Vilićki. U Drugom svjetskom ratu crkva je ostala doslovno nedirnuta. Čuvali su ovu crkvu podjednako i Srbi i Hrvati. Nakon rata u parohijski dom nedaleko od crkve smještena je osnovna škola za selo Ponore.
