Mnogi se pitaju šta se dešava kad se približe tlakovi, a kardiolog upozorava da u jednom slučaju ishod može biti koban. Stanje krvnog tlaka je važan pokazatelj općeg zdravstvenog stanja svake osobe, a liječnici smatraju da je jednako važno i da li skače ili pada.
Međutim, za većinu ljudi je alarm kada vide da je gornji drastično porastao dok donji izaziva manje brige.
Da li je zaista tako? Da li su variranja donjeg tlaka bezazleniji simptom?
– Prilikom mjerenja krvnog tlaka, utvrđuju se dvije vrste: sa svakim otkucajima srca tlak varira između gornjeg, sistolnog i donjeg, dijastolnog. Dakle, veličina sile koja djeluje na krvne sudove određena je pomoću dva parametra: gornjim (sistolnim) i donjim (dijastolnim) tlakom. Zato se ne može reći da je bilo koji od ovih parametara važniji, oba imaju svoj značaj – kaže kardiolog Marija Benevskaja.
– Svi znaju da je normalna vrijednost krvnog tlaka zdrave osobe (sistolni/dijastolni) 120 sa 80. Ali također treba imati na umu da se normalne granice mijenjaju u zavisnosti od starosti i postojećih bolesti. Razlika između sistolnog krvnog tlaka i dijastolnog krvnog tlaka naziva se pulsni tlaka i obično iznosi 30-50 – naglašava specijalista.
Bubrežni ili srčani?
Gornji pritisak nazivamo i srčanim, a donji bubrežnim.
– Onaj viši broj koji se dobije prilikom mjerenja je sistolni krvni tlak, on pokazuje tlak u sudovima dok se srce steže i potiskuje krv u arterije, što zavisi od jačine kontrakcija srca, otpora zidova krvnih sudova i broja otkucaja srca u jedinici vremena. Zato, generalno, možemo reći da ovaj pokazatelj odražava upravo rad srca, mada su, naravno, i drugi faktori uključeni u ovaj proces – kaže dr Marija.
Također ne treba zaboraviti i da donji tlak pokazuje rad bubrega.
– Niži broj, dijastolni krvni tlak, pokazuje pritisak u arterijama kada se srčani mišić opusti. Ovo je minimalni tlak u arterijama i odražava otpor perifernih sudova.
Budući da vaskularni ton reguliraju kemikalije i autonomni nervni sistem, niži krvni tlak znači koliko se pravilno vrši neurohormonalna regulacija. Zauzvrat, neurohumoralne reakcije se javljaju uglavnom u bubrezima, pa stoga postoji mišljenje da je donji tlak bubrežni. Mada je ispravnije reći da donji tlak odražava rad krvnih sudova i bubrega – kaže kardiolog.
Da li je neki važniji?
– Svaki od ovih parametara ima svoj značaj, oba su važna. Ako je gornji povišen, govorimo o sistolnoj hipertenziji, a isto tako, ako je donji povišen, opet se radi o hipertenziji, samo dijastolni. Svako od ovih stanja je opasno na svoj način i zahtijeva drugačiji pristup liječenju – kaže kardiolog.
Razlika između donjeg i gornjeg
Stručnjaci napominju da je važno obratiti pažnju i na vrijednosti između gornjeg i donjeg tlaka.
– Kad je riječ o razlici između ova dva tlaka, norma je od 30 do 50 mm Hg. Sve vrijednosti koje se ne uklapaju u ove granice mogu da ukazuju na prisustvo neke bolesti, što je razlog za posjetu ljekaru. Istovremeno postoji i mogućnost da je to usljed individualnih karakteristika organizma i fizioloških uvjeta. Ali, u svakom slučaju je bolje da se obratite liječniku– napominje Marija Benevskaja.
Tako, na primjer, ukoliko između gornjeg i donjeg tlaka postoji mala razlika, to može ukazivati na sljedeća stanja:
prisustvo ateroskleroze aorte (taloženje holesterola u najvećem sudu) oštećenje sudova bubrega aneurizma aorte (patološko širenje posebnog dijela aorte sa mogućnošću pucanja ili raslojavanja zidova uslijed prekomjernog opterećenja) anemija (smanjenje nivoa hemoglobina u krvi) i mnoga druga stanja.
