Davne 1948. godine otvorena je Unska pruga, odnosno njezina najvažnija dionica od Bihaća do Knina, u dužini od 112 kilometara. Preko Bosanskog Novog Grada i Sunje, postala je najvažnija i najbrža poveznica Zagreba i Splita u Hrvatskoj sve do kraja prošlog stoljeća. Teško je reći je li bila značajnija za Hrvatsku ili za Bosnu i Hercegovinu, jer je bila jedna od najvažnijih pruga za čitavu bivšu državu, otvarajući sjeverozapadnoj Bosni more i povezujući luke Split, Šibenik i Zadar sa srednjom Europom, prevozeći milijun i pol putnika te četiri puta više tona roba godišnje.
Pod Unskom prugom podrazumijeva se dionica Bosanski Novi Grad – Bihać – Knin, ukupne dužine 179 kilometara, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 120 kilometara, a kroz Hrvatsku 59 kilometara. Trasiranje je počelo 1935. godine, ali zbog Drugog svjetskog rata, gradnja je kasnila. Pruga je u potpunosti elektrificirana 1987. godine.
Pruga prolazi kroz 36 tunela, a vodi je brojni vijadukti i dva mosta preko Une, čije korito prati pedesetak kilometara, zbog čega se smatra jednom od najljepših prometnica. U tom dijelu granicu dviju država prelazi sedam puta, tražeći put između brda u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Nakon proteklog rata, promet ovom prugom je zamro. Prije 17 godina potpisan je sporazum između dvije države o njezinoj obnovi, a tom je prigodom prošao prvi poslijeratni putnički vlak od Zagreba do Knina, koji je, pokazalo se, i jedini do danas.
Međutim, za ovaj projekt je potreban partner – Hrvatska. U Bosni i Hercegovini se nadaju da će potpisivanje “inicijative za osnivanje zajedničkog operativnog tijela” omogućiti analizu stanja te izradu elaborata. Pomenutim sporazumom definirane su ključne stvari: vlasnički odnosi, prijelazi pruge granicom, nadležnosti, održavanje, inspekcijske nadležnosti i podjela prihoda.
U Bosni i Hercegovini uvjeravaju da bi oživljavanje samo dvadesetak posto prijeratnog prometa moglo pokrenuti projekt i otvoriti stotine radnih mjesta s obje strane granice. Hrvatska željeznica, odnosno HŽ Infrastruktura, koja bi trebala biti nositelj projekta s hrvatske strane, oprezna je i naglašava da će ulaganja u Unsku prugu biti razmatrana sukladno rezultatima analize trenutnog stanja i detaljnog elaborata, koje će pripremiti zajedničko operativno tijelo.
A stanice? Golubić, nakon Knina, Tiškovac, Lička Kaldrma, Strmica, Una, Kestenovac, Martin Brod… napuštene, pokradene i otužne. Gotovo na svakoj su ostavljena postrojenja. U naseljima su kuće, mnoge obnovljene, ali uglavnom prazne. Nekada su u tim naseljima živjele stotine ljudi, a danas ih je jedva desetak.
Posljednjih nekoliko godina održano je mnogo sastanaka na kojima se raspravljalo o mogućnostima ponovnog pokretanja ovog projekta. Za sada su od Unske pruge ostale samo uspomene kojih se mnogi sjećaju, uz nadu da će pruga uskoro profunkcionirati i donijeti ekonomsku korist i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
