Na brežuljku Rudina, iznad nekadašnjeg Švičkog jezera i na ulazu u selo Ponori, nalazi se jedan od najzanimljivijih sakralnih objekata Gacke doline – Crkva Svetog Vaskrsenja Gospodnjeg, koju lokalno stanovništvo već stoljećima naziva jednostavno „Mlada Nedjelja“.
Ovaj pravoslavni hram nije poseban samo zbog svoje starosti i položaja, već i zbog zanimljive priče koja se krije iza njegova imena, a koja se do danas sačuvala u narodnoj predaji.
Svetinja iznad nekadašnjeg jezera
Crkva se nalazi na uzvisini Rudina, nedaleko od sela Ponori, mjesta koje je ime dobilo po prirodnim ponorima u koje je nekada otjecala voda tijekom visokog vodostaja Švičkog jezera.
Područje Donje Švice nekada je bilo poznato po velikom Švičkom jezeru koje je zauzimalo prostranu kotlinu okruženu šumovitim obroncima Lumbardenika i Kosinovca. U neposrednoj blizini crkve tridesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je i prva lička hidroelektrana, koja je opskrbljivala električnom energijom Otočac i okolna naselja.
Kako je nastao naziv „Mlada Nedjelja“?
Prema narodnom predanju, prva drvena crkva brvnara podignuta je sredinom 18. stoljeća. Njezino svečano posvećenje trebalo je biti održano na blagdan Vaskrsa, a obaviti ga je trebao iguman manastira Gomirje.
Međutim, zbog spriječenosti igumana posvećenje nije održano na sam Uskrs, već nekoliko tjedana kasnije, u nedjelju nakon Spasovdana. Narod je taj dan nazivao „Mlada Nedjelja“, pa je upravo taj naziv ostao trajno vezan uz crkvu.
Od toga vremena pa sve do danas hramovna slava i tradicionalni crkveni zbor održavaju se upravo na Mladu Nedjelju, a ne na sam blagdan Vaskrsenja Gospodnjeg.
Od drvene brvnare do današnjeg hrama
Prva crkva na ovom mjestu bila je građena od drveta, dok je sadašnja zidana crkva podignuta 1888. godine. Prema pojedinim izvorima, postojanje crkve na ovom lokalitetu spominje se već 1742. godine, dok drugi izvori navode 1772. godinu.
Uz gradnju prvog hrama posađena je i lipa koja se i danas nalazi pokraj crkve. Riječ je o impresivnom stablu čiji opseg debla doseže gotovo pet metara. Posebnu pozornost privlači ikona urasla u koru stabla pred kojom se vjernici i danas zaustavljaju na molitvu i zavjetovanje.
Zbog svoje starosti i vrijednosti golema lipa danas ima status zaštićenog spomenika prirode.
Svetinja koju su čuvali i Srbi i Hrvati
Crkva Mlada Nedjelja tijekom svoje duge povijesti uživala je veliko poštovanje među stanovnicima Gacke doline, bez obzira na vjersku pripadnost.
Narodna predaja bilježi kako ovu svetinju nitko nije skrnavio niti oštećivao, a posebno je zanimljiva činjenica da je tijekom Drugog svjetskog rata ostala potpuno netaknuta. Mještani ističu kako su je jednako čuvali i Srbi i Hrvati, svjesni njezine duhovne i povijesne važnosti za cijeli kraj.
Sve do 1920. godine crkva je bila sjedište otočačke parohije, dok su crkve u Otočcu i Starom Selu imale status filijala.
Mjesto vjere, tradicije i zajedništva
Nakon Drugog svjetskog rata u obližnjem parohijskom domu bila je smještena osnovna škola za djecu iz Ponora, čime je ovaj prostor, osim vjerske, dobio i važnu društvenu ulogu.
Danas Crkva Svetog Vaskrsenja Gospodnjeg – Mlada Nedjelja ostaje jedno od najprepoznatljivijih duhovnih i povijesnih mjesta Gacke doline. Njezina stoljetna tradicija, neobično ime i priče koje se prenose s koljena na koljeno čine je vrijednim dijelom kulturne i vjerske baštine Like.
