Zašto se priča o Željavi opet vraća u fokus?
Nakon što je selo Željava postalo okupljalište ljubitelja automobilizma i povijesti, otvorila se nova rasprava o budućnosti nekadašnje vojne baze koja i danas intrigira javnost. Čak desetljećima nakon što je zatvoren, kompleks poznat kao Objekat 505 ili Objekat Klek ostaje simbol velike ideje, ogroman podsjetnik na ulaganja iz doba SFRJ-a, ali i sporna lokacija s potencijalom za budući razvoj.
Povijest aerodroma Željava: od hladnog rata do razorene baze
Tajni vojni objekt iz doba Hladnog rata
Podzemni aerodrom Željava građen je sredinom 20. stoljeća kao strateški vojni objekt bivše Jugoslavije, duboko ukopan ispod planine Plješivice, tik uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Baza je bila jedna od najambicioznijih i najskupljih vojnih investicija u regiji, dizajnirana da izdrži napad i služiti kao centar jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva.
Tuneli kompleksa protezali su se više od 3,5 km, sa četiri ulaza za zrakoplove, hangarima, skladištima goriva, vlastitom energijom i ventilacijom – funkcionalno samoodrživim sustavom u slučaju nuklearnog napada.
Uništenje aerodroma 1992. godine
Aerodrom je prestao funkcionirati u svibnju 1992. godine, kada su prilikom povlačenja snage Jugoslavenske narodne armije minirale kompleks s više od 50 tona eksploziva. Eksplozije su razorile infrastrukturu i ostavile temeljito devastirane pistе, simbolično označivši kraj ove vojne baze.
Željava danas – stanje, rizici i zanimanje javnosti
Ruševine i priroda preuzimaju prostor
Danas su mnogi dijelovi kompleksa zapušteni, zarasli u vegetaciju, a unutrašnjost tunela često predstavlja opasnost zbog urušavanja i mine – što je razlog zašto pristup objektu treba samo uz vodiča i opremu.
Neki izvori upozoravaju na opasnosti od urušavanja i potencijalno otrovnih ili radioaktivnih spojeva u tunelima, iako nema službenih detaljnih studija o razini tih rizika.
Atrakcija za urbane istraživače i entuzijaste
Unatoč opasnostima, kompleks privlači urbane istraživače, avanturiste i turiste, a povremeno se organiziraju i trkačke ili fotografije izlete po pistama i tunelima – što mediji nazivaju i “hrvatskom Area 51”.
Budućnost: potencijal za razvoj i novi projekti u regiji
Demilitarizacija i čišćenje mine
Značajan korak dogodio se kada je Bosanska strana Željave deminirana, omogućivši sigurnije korištenje dijela zemljišta i perspektivu za nove aktivnosti, uključujući i aeromodelarski ili malih civilne letove.
Projekt aerodroma Bihać i regionalna infrastruktura
Iako se Željava često spominje kao moguća lokacija za civilnu zračnu luku, službeni razvoj aerodroma se pretežito odnosi na novi projekt u Bihaću, nekoliko kilometara dalje. Taj projekt je u završnoj fazi pripreme, s glavnim građevinskim dozvolama za pistu i planiranim početkom rada oko 2027. godine ako se osigura financiranje i politička podrška.
Postoji i rasprava stručnjaka da bi se umjesto ulaganja u novi aerodrom mogla obnoviti postojeća staza Željave i prilagoditi je civilnim potrebama, što bi u nekim varijantama bilo jeftiniji model razvoja zračne infrastrukture.
Turizam i razvoj regije
Grad Bihać bilježi rekordne turističke brojke i ulaganja u infrastrukturu, što dodatno otvara mogućnost da se Željava i okolna područja uključe u turističku ponudu – uz obilazak ostataka baze kao jedinstvene atrakcije hladnoratovske povijesti.
Ponos, proturječnost i novi potencijal
Aerodrom Željava više nije samo spomenik prošlosti – on je karika između povijesti, turizma i regionalnog razvoja. Dok se debates o njegovoj vrijednosti i budućnosti nastavljaju, jasno je da ovaj ogroman kompleks i dalje izaziva zanimanje, pa čak i inspirira ideje o korištenju koje bi mogle donijeti korist lokalnoj zajednici i regiji.
