Neobičan slučaj iz Like završio je još neobičnijom sudskom presudom. Naime, 64-godišnji muškarac iz okolice Plitvica, koji je u rujnu prošle godine pretrpio napad medvjeda dok se noću pješice vraćao kući kroz Nacionalni park Plitvička jezera, ostao je ne samo bez tražene odštete, već mora državi platiti i 400 eura sudskih troškova.
U samom srcu Gacke doline, na brdu između Glavaca i Dabra, okružena grabovom šumom sa svih strana, nalazi se crkva Svete Petke. Ovaj simbol pravoslavlja na ovim prostorima opstaje već stoljećima usprkos mnogim prijetnjama.
Ukoliko se kaže da život piše romane i u politici onda se upravo to događa u općini Krnjak. Dejan Mihajlović je bio dugogodišnji SDSS-ov načelnik Krnjaka.
Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje, a njezinih 11 kilometara dužine ukrašeno je s čak 19 slapova. Međutim, glavna znamenitost ove, u južnim padinama
Široj javnosti gotovo je nepoznata informacija da je u Janja Gori pored Plaškog 1806 godine rođen Omer Pasha Latas, točnije Mićo Latas koji je kasnije
Prostor Ravnih kotara i Bukovice iznimno je bogat svjedočanstvima o intenzivnom životu tijekom srednjeg vijeka. Razdoblje hrvatske povijesti od XV. do XVIII. stoljeća obilježeno je iscpljujućim borbama s Osmanlijama. Političke prilike, sukobi i ratovi, u skladu s tim i obrana posjeda, uvjetovali su izgradnju niza kula i utvrda.
Jedna televizija je prije nekoliko dana objavila tužnu priču o izbjegličkoj obitelji Berić koji u jednom selu pored Čačka žive bez osnovnih životnih uvjeta. Nenad i Živka su izbjegli iz Kostajnice a doselili su se u selo Mojsinje pored Čačka gdje već godinama rade za dnevnicu,a žive u trošnoj kući bez struje i vode. Sina su izgubili u ratu,a kćerka im je umrla od posljedica korone. Za kamere televizijske kuće su izjavili kako su teško bolesni i da više ne mogu raditi teške poslove.
Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje, a njezinih 11 kilometara dužine ukrašeno je s čak 19 slapova. Međutim, glavna znamenitost ove, u južnim padinama
Kao i u Lici, i u susjednoj Bosanskoj Krajini u Bosni i Hercegovini zabilježene su predaje o drevnom narodu divova, Nemrima. Također su i među Krajišnicima prisutni zapisi o pronalasku divovskih kostiju. Jedan takav zapis, kratak ali vrijedan, ostavio nam je još 1887. godine svećenik Kosta Kovačević, rodom iz naselja Pritoka, smještenog svega oko dva kilometra jugoistočno od Bihaća.
