Vladimir Buač je rođen u Kninu 26.Prosinca 1984 godine i dok on proslavlja svoj 39. rođendan mi se podsjećamo njegovih uspjeha. Ovaj mladi čovjek je samo još jedan u nizu sa naših prostora koji je ostvario brojne uspjeha u poslu sa kojim se bavi i svojoj novoj državi u kojoj živi donio puno toga.
Jovo Maksić, danas je poznati glumac, a detalji iz njegove biografije su gotovo nepoznati široj javnosti. Rođen je u Bosanskom Grahovu, a odrastao u selu Plavno pored Knina. Otac mu je bio sveštenik, a malo ko zna da je sinu dao ime po kolegi. U mnogim medijskim istupima govori kako je svoju životnu saputnicu upoznao u Kninu.
Posljednje pravo bosansko selo, mjesto na kojem se može vidjeti kako se u toj zemlji živjelo nekad, mjesto zarobljeno u vremenu… Selo Lukomir često se opisuje svim ovim izrazima, ali niti jedan od njih ne dočarava u potpunosti ljepotu i mistiku tog mjesta.
Aleksandra Bursać je pop-folk pjevačica koja je popularnost stekla učešćem u muzičkom takmičenju „Zvezde Granda“. Rođena je 26. listopada 1988. godine u Beogradu, gdje i danas živi i radi.
U podnožju Kučajskih planina u selu Senje nadomak Ćuprije smjestila se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se vjeruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savjetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše.
Među popularnim kućnim aromatičnim biljkama svakako možemo ubrojiti mirisom i okusom osvježavajuću nanu. Pripada porodici Lamiaceae, koja sadrži oko 15-20 biljnih vrsta, uključujući paprenu nanu ili mentu.
Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je prije desetak dana povećanje novčanih kazni za prekršaje protiv javnog reda i mira, ali iznosi koje predlažu doista su iznenađujući i drakonski s obzirom na to kolika su hrvatska primanja.
Ličani i šalje o njima su postale dio svakodnevnog života i humora. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da bilo koja zabava prođe bez priča o „Dani i Mani“.
Na samo 11 kilometara od centra Beograda nalazi se Altina, naselje koje je postalo dom za više od 20.000 stanovnika, pretežno Krajišnika, Ličana i Dalmatinaca. Nastalo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u jeku izbjegličkog vala, ovo urbano naselje izraslo je na zemljištu nekadašnjeg Poljoprivrednog industrijskog kombinata Zemun, ali ostaje simbol života između prilagodbe i borbe s infrastrukturnim izazovima.
