Katarina Radivojević je glumica s bogatom karijerom, poznata po brojnim ulogama u filmovima i serijama. Također je bila aktivna u kazalištu, gdje je neko vrijeme glumila u predstavi „Komedijaši“, te je sudjelovala u šou „Tvoje lice zvuči poznato“ kao članica žirija.
Kozjan je lijepa dolina u središnjoj Lici, okružena uzvišenjima koja se uzdižu preko 1200 metara nadmorske visine. Danas je to jedno od ličkih područja bez stalnih stanovnika. Do srednjeg vijeka tu je živjela razmjerno brojna ljudska zajednica, kojoj je zaštitu pružao utvrđeni grad.
Naselje Altina u opštini Zemun, smješteno samo 11 kilometara od centra Beograda, danas se može opisati kao novi izbjeglički grad. Ovo naselje, jedno od dva najveća izbjeglička urbana naselja u Srbiji, nastalo je stihijski početkom i sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Davne 1948. godine otvorena je Unska pruga, odnosno njezina najvažnija dionica od Bihaća do Knina, u dužini od 112 kilometara. Preko Bosanskog Novog Grada i Sunje, postala je najvažnija i najbrža poveznica Zagreba i Splita u Hrvatskoj sve do kraja prošlog stoljeća. Teško je reći je li bila značajnija za Hrvatsku ili za Bosnu i Hercegovinu, jer je bila jedna od najvažnijih pruga za čitavu bivšu državu, otvarajući sjeverozapadnoj Bosni more i povezujući luke Split, Šibenik i Zadar sa srednjom Europom, prevozeći milijun i pol putnika te četiri puta više tona roba godišnje.
Prije 5 godina poljoprivredno gazdinstvo Dalibora Bogunovića proglašeno je za najbolje poljoprivredno gospodarstvo na području Beograda. U tom trenutku obitelj Bogunović je imala 960 ovaca i 500 komada jagnjadi. Pored toga na obroncima Fruške gore ova mlada obitelj je držala farmu koza.
Vlašić je planina u Bosni i Hercegovini. Prostire se u općini Travnik. Najveći vrh je Paljenik, 1.933 m. Vlašićka visoravan je visoka 1.300 m, a poznata je po tradiciji pravljenja sira, kao i zimskom turizmu.
Izgradnjom Ličke pruge i njezinim otvorenjem za promet na čitavoj trasi, od Ogulina preko Gospića i Gračaca do Knina, 25. srpnja 1925. bila je uspostavljena željeznička veza između Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, koja je zbog interesnih razmimoilaženja Austrije i Ugarske u provedbi prometne politike bila odgađana pedeset godina. Planovi o gradnji pruge kroz Liku bili su povezani s nastojanjima o povezivanju Beča i Budimpešte kao središta Habsburške Monarhije sjadranskim lukama, što je određeno zakonskim člankom XXXV iz 1836. godine. Od tada se lički smjer više puta spominjao kao moguće rješenje za uspostavu željezničke veze Splita, Šibenika i Zadra s Karlovcem, a potom i s Osijekom, Zemunom, Rijekom. No, aktualni politički događaji i stalno suparništvo između Beča i Budimpešte onemogućavali su svaki odlučan pristup i konkretan dogovor o gradnji željezničkih pruga u Dalmaciji.
Priča Branimira i Romane Kardum koji su se slučajno zaljubili u ljepote Like može biti inspiracija i svima ostalima da krenu istim ili sličnim putem. Njih dvoje kao veliki zaljubljenici u prirodu i životinje, posebice konje, ostvarili su jedinstvenu ideju u Nacionalnom parku.
Ljudi su odvajkada sujevjerni, a Izraz “kucni o drvo da ne čuje zlo” popularan je u mnogim kulturama širom svijeta. Ova fraza ima zanimljivo i raznoliko porijeklo, koje seže u drevne običaje i vjerovanja naših baka.