Javna je tajna da je posljednjih nekoliko mjeseci prijepis zemljišta u gotovo pustim selima postao unosan biznis. Špranca je ustaljena, a predmeti se već broje stotinama. Vlasnici uglavnom saznaju kad je već sve gotovo, a tada je predmet gotovo nemoguće riješiti i procedura povrata traje mjesecima.
U današnje vrijeme jako često smo svjedoci da mnoge poznate osobe sa prvim nagovještajima slave i svjetlom reflektora koji označavaju prekretnicu u njihovim životima često zaboravljaju svoje korjene ali i mjesto u kojem su se rodili i napravili prve korake.
U srcu Nacionalnog parka Plitvička Jezera, Plitvički Ljeskovac nekada je bio ključna točka prvih turističkih projekata. Prvi hotel, vlastita hidroelektrana, škola, pošta, šumarija… Sve je to svjedočilo budućnosti i lokalnom rastu. Danas, međutim, ovo selo s nevjerojatnim potencijalom za turizam skoro da nema stalnih stanovnika.
Specijalizirani poljoprivredni portali u Srbiji ovih dana su objavili vijest da je mladi poljoprivrednik Mile Popović iz sela Skorenovac kod Kovina kupio jedan od najskupljih traktora na tržištu koji je koštao 400.000 eura.
Mnogi znaju stihove poznate pjesme, ali malo tko zna da se iza njih krije priča o pravom Ličaninu. Petar Božanić, zvani Boža Pub (1895.–1975.), rođen je u selu Tuževići kraj Brinja i Vodoteča. Bio je poznat po ličkoj hrabrosti, a dokazao ju je još kao solunski dobrovoljac, prešavši Albaniju i boreći se na Solunskom frontu.
U Crnoj Gori, ispod Komova, na 940 metara nadmorske visine i trinaestom kilometru od Andrijevice, nalazi se selo neobičnog imena, Japan.
U sklopu Strateškog Plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. –2027. nastavlja se s provedbom intervencije (dosadašnje mjere 17 iz PRR) kojom poljoprivrednici osiguravaju svoju poljoprivrednu proizvodnju.
Prije više od 27 godina, u proljeće 1997. godine, mnogi regionalni mediji su objavili vijest kako je, u organizaciji nekoliko nevladinih udruženja, pokrenut prvi organizirani povratak u Hrvatsku, u selo Krbavica u Lici. Na čelu jednog od udruženja bio je i Krbavčanin Milan Mirić. Tadašnja vijest o organiziranom dolasku 32 mještana ovog sela, davala je nadu da će kroz ovakve programe većina prognanih ponovo pokrenuti živote na nekadašnjim ognjištima.
Prepoznatljivih pašnjaka između krševitih mocira podno Kamenjaka sve je manje no upravo taj turistički segment, u spoju je s onim baštinskim poštovanjem spram magarca. Danas je na otoku Rabu magareća populacija desetkovana, nepotrebnima su ih učinili širi pristupni putovi i mehanizacija poljodjelstva.