U samom centru Nacionalnog parka Plitvička jezera, i samo nekoliko kilometara od izvora Crne i Bijele rijeke koje stvaraju Plitvice, nalazi se selo Končarev kraj. Nekada je ovo bilo selo u koje su, zbog rodne kuće ovog narodnog heroja i muzeja u sklopu kuće, dolazile generacije učenika, a danas je zaboravljeno od svih.
Uspoređuju ju s Irinom Shayk, o njezinoj ljepoti se govori samo u superlativima, a danas je jedno od najuspješnijih lica svjetske modne scene. Kristina Perić, djevojka dalmatinskih korijena, uspjela je ostvariti san o kojem maštaju tisuće modela diljem svijeta – postala je dio prestižnog brenda Victoria’s Secret.
Većina ljudi naše poznate glumce zamišlja kao ljude čiji je život isključivo na javnoj sceni i na brojnim pozornicama. Mi bilježimo i primjere koji su totalne suprotnosti od toga.
Prije nekoliko dana smo objavili da je Milan Bulaja, dečko koji je rodom iz Knina došao do samog svjetskog vrha i postao svjetski prvak u judou do 100 kilograma.
Specijalizirani poljoprivredni portali u Srbiji ovih dana su objavili vijest da je mladi poljoprivrednik Mile Popović iz sela Skorenovac kod Kovina kupio jedan od najskupljih traktora na tržištu koji je koštao 400.000 eura.
Aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, tzv. “bijela lista’ od danas je dostupna građanima i predstavljena javnosti, najavio je u četvrtak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.
U vikend naselju na oko 6 kilometara od centra Kopaonika i 3 kilometra od ski staze Sunčana Dolina, upravo niče luksuzni resort Harmonija.
Jelena Simić već godinama je jedno od prepoznatljivih lica na RTS-u, a svakodnevno je gledamo u udarnom terminu kao voditeljku popularnog kviza „Slagalica“.
Izgradnjom Ličke pruge i njezinim otvorenjem za promet na čitavoj trasi, od Ogulina preko Gospića i Gračaca do Knina, 25. srpnja 1925. bila je uspostavljena željeznička veza između Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, koja je zbog interesnih razmimoilaženja Austrije i Ugarske u provedbi prometne politike bila odgađana pedeset godina. Planovi o gradnji pruge kroz Liku bili su povezani s nastojanjima o povezivanju Beča i Budimpešte kao središta Habsburške Monarhije sjadranskim lukama, što je određeno zakonskim člankom XXXV iz 1836. godine. Od tada se lički smjer više puta spominjao kao moguće rješenje za uspostavu željezničke veze Splita, Šibenika i Zadra s Karlovcem, a potom i s Osijekom, Zemunom, Rijekom. No, aktualni politički događaji i stalno suparništvo između Beča i Budimpešte onemogućavali su svaki odlučan pristup i konkretan dogovor o gradnji željezničkih pruga u Dalmaciji.
