Marta Drpa, danas uspješna odbojkašica i nekada reprezentativka Srbije, bila je šestogodišnja djevojčica kada je sa obitelji izbjegla iz rodnog Knina zbog akcije Oluja 1995. godine.
Sandra Božić je uspješna i energična žena. Sa 45 godina života napravila je profesionalnu karijeru na kojoj joj mogu svi pozavidjeti. U Narodnoj Skupštini Republike Srbije bila je poslanica u tri mandata. U 11 sazivu bila je članica za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, Odbora za prava djeteta, zamjenica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove te odbora za zdravlje i porodicu. U isto vrijeme je obavljala funkciju zamjenika člana u Delegaciji u Parlamentarnoj dimenziji Centralno – evropske inicijative.
Svoju alpinističku karijeru započeo je u Sportsko-penjačkom klubu “Xtreme”, a veće uspone ostvario je kroz Planinarsko-alpinističko-orijentacioni klub iz Banje Luke. Njegova ozbiljna alpinistička avantura započela je 2006. godine kada je učestvovao u ekspediciji na Himalaje, osvajanjem Cho Oyua (8.201 m). Ova ekspedicija bila je ključna priprema za Everest.
Nekada živo i naseljeno selo, Pećani danas broje tek dvadesetak stanovnika, mahom starijih ljudi. Kao i mnoga druga lička sela, i Pećani polako odumiru, a s njima nestaju i sjećanja na Jovanku Broz, prvu damu nekadašnje Jugoslavije, koja je upravo ovdje ugledala svjetlo dana.
Kristina Iglendža je jedno od prepoznatljivih lica srpske televizijske scene, ali njen životni put nije bio nimalo lagan. Od ratnog djetinjstva i izbjegličkih dana, preko mukotrpnog rada i obrazovanja, do televizijske slave – njena priča inspiracija je mnogima.
Čokoladna salama je jedan od klasičnih blagdanskih kolača koji se izrazito jednostavno priprema.
Film “Božji gnjev”, snimljen prema romanu autora Josipa Mlakića, bit će pretpremijerno prikazan u Korenici 24. siječnja 2025. godine u 20:00 sati. Projekcija će se održati u Cinekom kino dvorani, KIC Korenica, što je simbolično s obzirom na to da su film i mnoge njegove ključne scene snimljene upravo u Korenici i okolnim mjestima poput Frkašića, Mihaljevca i Gračaca.
Strategija poznata kao ‘slijed obroka’ suprotna je načinu na koji ljudi obično jedu i sugeriše da redoslijed kojim jedete hranu može uticati na nivo šećera u krvi i sitost.
Ideja o trgovinama za građane slabijeg imovinskog stanja u BiH pokrenuta je 2009 godine. Nakratko je zaživjela u Sarajevu u vidu dvije trgovine i nakon njihovog zatvaranja ostala je samo ideja i nada da će se ovaj projekt pokrenuti i zaživjeti. Radi se o trgovinama u kojima su cijene niže od 30-40 posto i u kojima su putem posebnih kartica mogli kupovati gradjani s primanjima nižim od 500 KM.