Trećina stanovnika grada koji broji preko 25.000 stanovnika izbjeglo je iz Hrvatske, BiH i Kosova. Danas jedva preživljavaju, dok Aranđelovac postaje središte luksuznog turizma.
Miloš Degenek je rođen u Kninu 1994. godine, a sa samo 18 mjeseci u izbjegličkoj koloni odlazi u izbjeglištvo. Nakon dolaska u Srbiju prva destinacija mu je bio Aranđelovac, grad ispod Bukulje gdje je su svoj novi dom pronašli mnogi izbjegli i prognani. Već 1999. godine kreće bombardiranje Srbije i novi problemi za ljude. Milošev otac je bio atletičar i u tim danima upoznaje čovjeka iz Crvenog krsta preko kojeg su svi otišli u daleku Australiju.
Ognjen Dobrić je postao još jedan igrač o kojem se priča nakon što je reprezentacija Srbije osvojila srebrnu medalju u košarci. Svi ljudi iz reprezentacije su postali toliko popularni nakon nedjelje da se čak u Mladenovcu proteklih dana pojavila inicijativa da se ovaj uspješni košarkaš proglasi počasnim građaninom, a široj javnosti je nepoznata činjenica da su korijeni ovog uspješnog sportaša iz Dalmacije.
Do prije desetak godina ulice u naselju Busije, u Zemunu, nosile su redne brojeve, prva, druga, šesta nova, dvadeseta. A onda su u ovom izbjegličkom naselju nastalom poslije Oluje ulice počele da se zovu po piscima, sveštenicima, slikarima, istoričarima, političarima.
U podnožju planine Šator, nedaleko od Bosanskog Grahova, smjestilo se selo Preodac, jedno od najzanimljivijih, ali i najugroženijih sela u Bosni i Hercegovini. Ovaj kraj poznat je po nevjerojatnom prirodnom bogatstvu – više od 360 izvora i vrela koji su aktivni tijekom cijele godine, zbog čega se često spominje kao selo s najviše izvora u Europi.
U galeriji Banskog dvora, otvoren je 16. Međunarodni salon fotografije i izložba Foto BiH. Prijavljeno je 1003 fotografije od 202 autora iz 48 zemalja. U prva dva salona postavljena je izložba Međunarodnog salona fotografija, a u druga dva nalazi se izložba Foto BiH.
Bruvno i Mazin, sela bogata poviješću u Općini Gračac, danas su gotovo nevidljiva na internetskim pretraživačima. Novinski članci bilježe tek nekoliko događaja, uključujući devastaciju obnovljenog spomenika prije nekoliko godina.
Priča Ranka Đakovića nadahnjuje ne samo izbjegle i raseljene obitelji, već i sve koji se suočavaju s teškim životnim situacijama. Njegov povratak poljoprivredi i izgradnja novog domaćinstva dokaz su da se upornim radom i jasnom vizijom mogu prevladati i najveće prepreke.
U Lici se oduvijek znalo – nije bogat onaj tko ima puno, nego onaj tko ima toplo i ukusno na stolu. Upravo zato je lički kupus, jednostavno jelo od kiselog zelja i suhog mesa, imao posebno mjesto u tradiciji. Toliko je bio cijenjen da se nekad kuhao i za svatove, ali i za najveće blagdane, kada siromašnije obitelji nisu mogle priuštiti janjetinu ili odojak.