Gotovo svako ličko selo ima svoju priču. Nekada su to bila mjesta puna života, obitelji, djece i ljudi koji su svojim radom obilježavali čitave krajeve. Danas se mnoga od njih suočavaju s depopulacijom, starenjem stanovništva i postupnim nestajanjem. S posljednjim stanovnicima polako odlaze i sjećanja na događaje, obitelji i pojedince koji su tim mjestima davali poseban značaj.
Jedno od takvih sela je i Podum, smješten nedaleko od Otočca, u srcu Gacke doline. Iako je danas malo i demografski oslabljeno mjesto, njegova je povijest mnogo bogatija nego što bi se moglo zaključiti na prvi pogled. Podum je, naime, iznjedrio brojne obrazovane i uspješne ljude, a u pojedinim se krugovima zbog toga spominje i kao „selo genijalaca“. Među njegovim nekadašnjim stanovnicima i njihovim potomcima nalaze se književnici, jezikoslovci, liječnici, filozofi, umjetnici, ali i ljudi koji su ostvarili zapažene karijere daleko od Like.
Od doseljavanja u Gacku dolinu do sela s bogatom poviješću
Povijest naseljavanja Gacke doline u velikoj je mjeri obilježena seobama stanovništva tijekom 17. stoljeća. Ovo je područje bilo dio pograničnog prostora između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, pa su ga obilježili vojni sukobi, upadi i preseljavanja stanovništva.
Početkom 17. stoljeća počinje intenzivnije naseljavanje prostora oko Brloga. U povijesnim zapisima spominje se senjski kapetan Sigmund Gušić, koji je sudjelovao u organiziranju doseljavanja stanovništva iz Like. Tijekom 1609. i 1611. godine u taj su kraj pristizale različite skupine doseljenika i prebjezi s područja pod osmanskom vlašću.
Novi val naseljavanja uslijedio je sredinom 17. stoljeća. Godine 1658. na područje Gacke doline doseljavaju se Usorci, stanovništvo koje je prema povijesnim izvorima pristiglo s prostora Bosne, odnosno tadašnjeg osmanskog područja. Tada se naseljavaju i brojna mjesta oko Otočca, među njima Škare, Doljani, Glavace, Zalužnica i Staro Selo. Naselja su se s vremenom širila, a njihove su obitelji stvarale duboke korijene na ovom prostoru.
Podum je tako postao dio povijesnog i kulturnog prostora Gacke doline, u kojem su se stoljećima isprepletali različiti utjecaji, obiteljske tradicije i životne priče. Iza pojedinih prezimena kriju se generacije ljudi koji su iz ovog kraja odlazili u veće gradove i druge zemlje, ali su zavičajno podrijetlo i obiteljske veze često ostajali važan dio njihova identiteta.
Podum – selo koje je davalo znanstvenike, liječnike i umjetnike
Jedan od razloga zbog kojih se Podum u pojedinim pričama naziva selom genijalaca jest velik broj poznatih i obrazovanih ljudi koji potječu iz ovog mjesta ili iz obitelji podrijetlom iz njega.
Među njima se posebno ističe obitelj Kangrga. U Podumu je živjelo više njezinih obitelji, a njihovi su potomci ostvarili zapažene karijere u obrazovanju, znanosti, kulturi i javnom životu.
Jovan Kangrga, rođen 1871. godine u Podumu, bio je profesor njemačkog jezika, pedagog i jezikoslovac. Radio je u više gimnazija, a kasnije je obnašao i dužnost školskog nadzornika u Beogradu. Njegovo najpoznatije djelo bio je „Njemačko-srpski rječnik“, objavljen 1924. godine, koji je imao važnu ulogu u tadašnjoj leksikografskoj i obrazovnoj djelatnosti.
S Podumom je povezana i obitelj Kangrga iz koje potječe Bela, supruga književnika Miroslava Krleže. Njezin otac Mile Kangrga rođen je u obitelji koja je potjecala iz ovog ličkog sela. Obiteljske veze s Podumom tako su ostavile trag i u biografijama nekih od najpoznatijih imena hrvatske književnosti i kulture.
U pričama o Podumu spominju se i liječnici, filozofi i umjetnici koji su svojim radom ostavili trag izvan granica Like. Među njima se navodi i Hadži Nedeljko Kangrga, koji je, prema obiteljskim predajama, bio liječnik povezan s patrijarhom. Takve biografske podatke svakako vrijedi dodatno istražiti jer pokazuju koliko je široka mreža ljudi i obitelji potekla iz ovog malog mjesta.
Od Like do Sjeverne Amerike – uspjeh obitelji Mikulić
Jedna od zanimljivijih suvremenih priča vezanih uz Podum jest ona o Miodragu Mikuliću i njegovoj supruzi Gordani Kangrga-Mikulić. Nakon ratnih zbivanja i odlaska iz Like, svoj su profesionalni put nastavili u Sjevernoj Americi, gdje su se posvetili informatičkoj tehnologiji, softveru i inženjeringu.
Prema navodima iz njihove životne i poslovne priče, radili su kao stručnjaci i konzultanti za neke od velikih svjetskih kompanija, među kojima se spominju Nortel, Hewlett-Packard, IBM i NASA, kao i poznate američke televizijske kuće NBC i CBS.
Gordana je u jednom razgovoru opisala i zanimljivu epizodu iz suprugove karijere, kada je NASA zatražila njegovu pomoć nakon što je izgubila kontakt sa satelitom upućenim prema Marsu. Prema njezinu svjedočenju, Miodrag je sudjelovao u rješavanju problema koji je mogao ugroziti cijelu misiju.
Posebno mjesto u njihovoj profesionalnoj priči zauzima uređaj nazvan „Fantom“, koji su predstavili kao tehnološko rješenje za izvođenje kirurških zahvata na daljinu. Prema opisu, sustav omogućuje kirurgu upravljanje instrumentima uz pomoć računalnog prikaza i robotske tehnologije, čak i kada se liječnik i pacijent nalaze na različitim lokacijama. Riječ je o ambicioznoj tehnološkoj ideji koja pokazuje koliko daleko mogu dosegnuti znanje i stručnost ljudi poteklih iz malih sredina.
Nakon godina provedenih u inozemstvu, Gordana i Miodrag odlučili su promijeniti životni ritam i vratiti se u Srbiju. Njihova priča tako predstavlja još jedan primjer životnog puta koji je počeo u Lici, nastavio se na drugom kontinentu, a potom dobio novo poglavlje u regiji.
Od nekadašnjeg ugleda do sela koje sve više stari
Podum je početkom 20. stoljeća imao više od tisuću stanovnika. Prema povijesnim podacima, 1900. godine u selu su živjela 1.123 stanovnika. Tijekom sljedećih desetljeća broj se postupno smanjivao, a ratna zbivanja, iseljavanje i promjene u načinu života dodatno su utjecali na demografsku sliku.
Na popisu stanovništva 1991. godine Podum je imao 459 stanovnika. Nakon ratnih događaja i velikog iseljavanja broj stanovnika drastično se smanjio. Prema popisu iz 2001. godine u selu su živjele svega 43 osobe, dok je 2011. zabilježeno 108 stanovnika. Posljednji popis stanovništva iz 2021. godine evidentirao je 128 stanovnika.
Iako je posljednji popis pokazao određeni porast u odnosu na 2001. i 2011. godinu, ti podaci sami po sebi ne govore dovoljno o stvarnom životu sela, dobnoj strukturi stanovništva i tome koliko ljudi ondje boravi tijekom cijele godine. Podum je i dalje suočen s problemima karakterističnima za mnoga lička mjesta – starenjem stanovništva, iseljavanjem mladih i nedostatkom sadržaja koji bi potaknuli gospodarski i društveni život.
Posebno je zanimljivo što se bogata povijest i potencijal ovog mjesta gotovo uopće ne koriste kao osnova za njegovu promociju. Priče o obiteljima Kangrga i Mikulić, o ljudima koji su se istaknuli u znanosti, obrazovanju, medicini i tehnologiji, mogle bi biti dio šire priče o kulturnoj i intelektualnoj baštini Gacke doline.
Podum bi tako mogao postati mnogo više od još jednog malog sela na zemljopisnoj karti. Njegova bi povijest mogla biti temelj za očuvanje lokalnog identiteta, povezivanje potomaka raseljenih obitelji i predstavljanje ljudi koji su iz ovog kraja krenuli u svijet i ondje ostvarili zapažene rezultate.
Jer iza svakog starog ličkog sela kriju se priče koje vrijedi sačuvati. U Podumu su to priče o obiteljima, znanju, radu i ljudima koji su iz skromne sredine stigli do svjetskih institucija i velikih profesionalnih izazova. Bilo bi šteta da se sve one izgube zajedno s posljednjim generacijama koje još pamte nekadašnji život sela.
