U podnožju planine Šator, nedaleko od Bosanskog Grahova, smjestilo se selo Preodac, jedno od najzanimljivijih, ali i najugroženijih sela u Bosni i Hercegovini. Ovaj kraj poznat je po nevjerojatnom prirodnom bogatstvu – više od 360 izvora i vrela koji su aktivni tijekom cijele godine, zbog čega se često spominje kao selo s najviše izvora u Europi.
Lički Pećani danas broje tek dvadesetak stanovnika: Kao i u većini ličkih sela, život u Pećanima polako i izumire, a s njim i sjećanja na prvu damu Jugoslavije
Priča Nevenke Midžić je pozitivan primjer da se i u Hrvatskoj može uspjeti ukoliko se radi sa puno originalnosti, entuzijazma i ljubavi.
Posljednje pravo bosansko selo, mjesto na kojem se može vidjeti kako se u toj zemlji živjelo nekad, mjesto zarobljeno u vremenu… Selo Lukomir često se opisuje svim ovim izrazima, ali niti jedan od njih ne dočarava u potpunosti ljepotu i mistiku tog mjesta.
Banje u Srbiji poznate su kao mjesta odmora, opuštanja i očuvanja zdravlja, a njihove ljekovite vode i blata blagotvorno djeluju na cijeli organizam. Među njima se posebno ističe Vrnjačka Banja, jedna od najpoznatijih i najposjećenijih banja u regiji. Smještena u središnjoj Srbiji, nalazi se oko 200 kilometara južno od Beograda, 289 kilometara od Novog Sada, 25 kilometara od Kraljeva i 134 kilometra od Niša, što je čini lako dostupnom destinacijom za kraći ili duži odmor.
– U pjesmu “Što mi noći nemaju svanuća” nisu vjerovali ni harmonikaši i šefovi orkestra sa obrazloženjem da je suviše jednostavna, naivna, u tri tona.
Kao i u Lici, i u susjednoj Bosanskoj Krajini u Bosni i Hercegovini zabilježene su predaje o drevnom narodu divova, Nemrima. Također su i među Krajišnicima prisutni zapisi o pronalasku divovskih kostiju. Jedan takav zapis, kratak ali vrijedan, ostavio nam je još 1887. godine svećenik Kosta Kovačević, rodom iz naselja Pritoka, smještenog svega oko dva kilometra jugoistočno od Bihaća.
Obavijest oko natječaja za mjeru 22 koji je izazvao val reagiranja nezadovoljnih poljoprivrednika, objavila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Treba li nam u svakom selu po jedna Milena Plećaš da bi promjenili svijest? Čini se da treba, pošto se tek nakon ove priče počelo govoriti o nekim stvarima i problemima koji su do tada ostajali tabu tema za širu javnost. Ne samo kod nas, nego i van granica Hrvatske. Počelo se govoriti, ali treba još puno tekstova, priča i upornosti da bi se neke stvari pokrenule, a kamoli promjenile.