Svoja vrata za posjetitelje otvorila dva velika istarska vodena parka – Aquacolors Poreč i Istralandia kod Brtonigle. Iako bez svečanih događanja, početak sezone označava važan trenutak za lokalnu zajednicu i gospodarstvo šire regije.
Prije sedam godina, kada je u Ličkom Petrovom Selu počela izgradnja modernog hotela s četiri zvjezdice, mnogi su u tom trenutku tu ideju smatrali iluzijom. Danas, čak i najveći skeptici priznaju da je upravo ta investicija otvorila vrata novim mogućnostima i stavila ovo poslijeratno selo, smješteno u neposrednoj blizini Plitvičkih jezera, na kartu potencijalnih turističkih destinacija.
U srcu planine Bjelašnice, na visini od 1495 metara nadmorske visine, smjestilo se Lukomir, najviše stalno naseljeno selo u Bosni i Hercegovini. Mjesto je to gdje još uvijek možete osjetiti kako se nekada živjelo – jednostavno, skromno i u skladu s prirodom.
Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje, a njezinih 11 kilometara dužine ukrašeno je s čak 19 slapova. Međutim, glavna znamenitost ove, u južnim padinama
Prije 57 godina, pod veličanstvenim Velikim slapom u Nacionalnom parku Plitvička jezera, održano je prvo u nizu nezaboravnih vjenčanja na jednom od najljepših prirodnih lokaliteta Europe.
Točno prije 26 godina, u proljeće 1997. godine, mnogi regionalni mediji su objavili vijest kako je, u organizaciji nekoliko nevladinih udruženja, pokrenut prvi organizirani povratak u Hrvatsku, u selo Krbavica u Lici.
Ljudi su odvajkada sujevjerni, a Izraz “kucni o drvo da ne čuje zlo” popularan je u mnogim kulturama širom svijeta. Ova fraza ima zanimljivo i raznoliko porijeklo, koje seže u drevne običaje i vjerovanja naših baka.
Plitvička jezera su jedno od najljepših prirodnih bogatstava Hrvatske, ali njihova prava čuda često ostaju skrivena ispod površine. Osim čarobnih jezera i slapova, ovo područje krije i impresivan podzemni svijet prepun špilja, jama i drevnih geoloških formacija koje pričaju priču dugu više od 160 milijuna godina.
Izgradnjom Ličke pruge i njezinim otvorenjem za promet na čitavoj trasi, od Ogulina preko Gospića i Gračaca do Knina, 25. srpnja 1925. bila je uspostavljena željeznička veza između Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, koja je zbog interesnih razmimoilaženja Austrije i Ugarske u provedbi prometne politike bila odgađana pedeset godina. Planovi o gradnji pruge kroz Liku bili su povezani s nastojanjima o povezivanju Beča i Budimpešte kao središta Habsburške Monarhije sjadranskim lukama, što je određeno zakonskim člankom XXXV iz 1836. godine. Od tada se lički smjer više puta spominjao kao moguće rješenje za uspostavu željezničke veze Splita, Šibenika i Zadra s Karlovcem, a potom i s Osijekom, Zemunom, Rijekom. No, aktualni politički događaji i stalno suparništvo između Beča i Budimpešte onemogućavali su svaki odlučan pristup i konkretan dogovor o gradnji željezničkih pruga u Dalmaciji.