Prije samo 15 godina u Srbiji gotovo i da nije bilo žena koje su se profesionalno bavile kušanjem i ocjenjivanjem vina. Upregnutost tri ljudska čula, izoštreno nepce i dubokoumno razmišljanje o aromi i slatkoći s pola nosa u čaši, decenijama je bilo rezervirano za muškarce.
Đurđa Katić iz Benkovca vjerojatno nije prva somelijerka u Srbiji, ali jest najznačajnija. Svojim pojavljivanjem i pobjedom na državnom natjecanju za najboljeg somelijera 2008., tek malo poslije pohađanja kursa, razmrdala je uspavanu vinsku scenu u nastanku. Važno je reći da je razvijanje masovnije vinske kulture u Srbiji počelo tek nedavno. Uostalom, to je zato što je država primarno brendirana kroz šljivovicu i ostala žestoka pića.
Benkovčanka s diplomom Tehnoloskog fakulteta u Novom Sadu je čak dva puta zaredom bila državna prvakinja u poznavanju vina.
Đurđa je još od djetinjstva 1980-ih godina sudjelovala u preradi grožđa u kući svoga djeda i u roditeljskoj kući u Benkovcu. Kako govori za Nadu, bila je to naturalna proizvodnja vina, odnosno proizvodnja samo za osobne potrebe kakva većinom vlada i danas na tom prostoru. Ona od formativnih godina poznaje mirise vina u različitim fazama zrelosti, miris konobe i fermentiranja, a isto tako i okuse.
– Tada nisam imala ideju da ću se kasnije životno posvetiti baš vinu. Moje djetinjstvo je bilo prilično bezbrižno, kao i kod većine, dok se nije desio rat i izbjeglištvo. To nas je preko noći natjeralo da odrastemo i počnemo da se borimo kroz život – ispričala je Đurđa.
Danas, ljeti rado posjećuje oca koji živi u Benkovcu. Nekadašnji vinogradi i obradive površine u Ravnim kotarima, gdje je Đurđa stekla prvo radno iskustvo, više ne postoje.
Izbjegli Benkovčani u Srbiju su sa sobom donijeli i vino kao dio životne kulture. Oni koji su naselili vojvođanske krajeve, vino proizvode od dostupnog sortimenta koji je karakterističan za to područje. Tko je sačuvao vinograde kod kuće, na daljinu ih pokušava održavati. Među njima ima i onih koji su se zbog vina, maslinovog ulja i općenito mediteranskog tipa prehrane, vratili u Benkovac.
Njen rad, upornost i istančan okus za vina brzo su uočili stručnjaci. Đurđa je prva žena koja je kreirala vinsku kartu u kultnom beogradskom restoranu Madera još 2010. U šali voli reći da je njenim dolaskom u Maderu kročila prva ženska noga u tu instituciju od restorana koji je otvoren još 1937. Izvjesno vrijeme je profesionalno radila kao sommelierka. Danas je predsjednica Upravnog odbora Udruženja sommeliera Srbije. Radi i kao akreditirana ocjenjivačica vina u Srbiji i kao međunarodna vinska sutkinja. Osam godina redovno ocjenjuje vina na Vinistri te pet godina na Mundus Viniju. Probala je i procjenjivala na desetine i desetine hiljada vina širom svijeta.
Na jednom takmičenju u Čileu Đurđa je ušla u 8 najboljih profesionalnih sommeliera u svijetu.
