Gljive od početka 20. stoljeća postaju tražena i ekskluzivna hrana. Razlog navedenom su kemijski sastav i nutritivna vrijednost gljiva. Gljive sadrže gotovo sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline. Osim toga, gljive sadrže i mnoštvo mineralnih tvari, vitamine iz skupine B, A i D. Sadrže ugljikohidrate i masti u malim količinama te su izvrsne u dijetalnoj prehrani. Pored toga postoje i vrste gljiva koje se koriste u medicinske jer imaju mnogobrojna ljekovita svojstva.
U 2015. godini tržište gljiva iznosilo je 35 milijardi dolara, dok je u razdoblju od 2016. – 2021. godine taj iznos povećan za 9 %. Potrošnje gljiva po stanovniku značajno se razlikuje: u Hrvatskoj 0.9 kg/stanovniku, Irska 2.9 kg/stanovniku, Finska 0.5 kg/stanovniku. U usporedbi s drugim zemljama, potrošnja gljiva u Hrvatskoj po glavi stanovnika znatno je manja. Međutim, noviji trendovi pokazuju povećanu potrošnju gljiva, prvenstveno zbog njihovog nutritivnog sastava. Sve su ovo podaci koji jasno ukazuju da ova grana može biti izrazito produktivna za područja koja nemaju gotovo nikakve druge industrije. Sama prerada zahtjeva i modernu tehnologiju,ali i za taj segment se mogu dobiti sredstva, a sustav potpora je sve veći kad su ovakve proizvodnje u pitanju. U Hrvatskoj ima svega nekoliko većih prerađivača gljiva. Zašto se ovakva prednost ne koristi?
