Gajna je poplavni pašnjak uz rijeku Savu u općini Oprisavci. Samo zemljište nekada je bilo uobičajena seoska pašnjak koju su stanovnici sela Oprisavci i Poljanci koristili za ispašu. Gajna je zaštićena 1990. godine na inicijativu Brodskog ekološkog društva – BED, koje se od tada intenzivno bavi upravljanjem ovom pašnjakom. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica osnovana je 2004. godine i od tada upravlja ovim zaštićenim područjem u dobroj suradnji s BED-om. Javna ustanova je 2015. godine, u suradnji sa BED-om, osnovala Suradničko vijeće značajnog krajolika Gajna, koje se sastaje jednom godišnje.
Iako Gajna nema velik broj posjetitelja, najpoznatije je zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Posjećuju ga biciklisti koji voze savskom rutom, profesionalne grupe, mještani i učenici lokalnih škola na terenskoj nastavi i izletima. Glavne atrakcije su poučna staza na Gajni, vidikovac, koji je preslika vojnog čardaka iz vremena Vojne krajine, centar za posjetitelje u obliku tradicionalnog stana i veliki broj autohtonih pasmina domaćih životinja koje pasu na Gajni.
Treba imati na umu da je ovo područje koje povremeno plavi rijeka Sava i mogućnost posjeta ovisi o vodostaju. Poplave u slivu rijeke Save prilično su nepredvidive, a najčešće su u Gajni u periodu od studenog do travnja. Treba računati na blato i ponijeti odgovarajuću obuću.
Područje obuhvaća oko 330 hektara pašnjaka i bara (depresija) koje povremeno plavi rijeka Sava. Gajna je tipični slavonski prisavski pašnjak, a njenu krajobraznu vrijednost naglašava prisustvo močvarne flore i faune. Gajna je na južnoj strani omeđena Savom u dužini od oko 2,5 kilometara, a sa sjeverne nasipom Save u dužini od oko 5 km koji je okružuje u luci. Gajnu u zapadnom dijelu luke presijeca lateralni kanal između sela Oprisavci i Poljanci. Lateralni kanal sakuplja vodu sa padina Dilja od Bukovačkog brda kod Slavonskog Broda, do istočnih padina Dilja kod Đakova i dovodi vodu direktno u Savu. Na taj način vode ovog područja ne opterećuju sliv Biđe, koji paralelno sa Savom odvodi samo vode ravničarskog područja. Bočni kanal ulazi u Gajnu okomito sa sjevera i oko 1 kilometar prije ulaska u tehničko rješenje naziva se Sifon. Razina vode u lateralnom kanalu prije sifona veća je za 70 cm od nivoa nakon sifona. Ovaj mehanizam omogućava kontrolu nivoa vode u barama Gajne, doprinoseći očuvanju biološke raznolikosti staništa. Gajna nije ravna površina, ali kao i svaka poplavna ravnica, ima više udubljenja, ostataka bara i uzvišenja, tzv. greda. Najpoznatije depresije su: Zatoka, Šarajna i Velika Gajna. Najvažnija uzvišenja su: Greda, Sinjak, Velika Greda, Jabučice i duž cijele dužine rijeke Save Bajer.
Biljni svijet Gajne najbolje je istražen. Identificirano je više od 200 biljnih vrsta, a najvrijednija staništa su 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion te 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. To su ujedno i ciljana Natura staništa zbog kojih je to područje dobilo status rezervata važnog za vrste i stanišne tipove.
Gajna nudi puno sadržaja za posjetitelje. Glavne atrakcije su autohtone pasmine domaćih životinja na pašnjacima: slavonsko-srijemska podolska goveda, posavski konj, ovce cigaje, crna slavonska svinja, turopoljska svinja i hrvatski ovčar. Za posjetitelje je pripremljena poučna staza od 10 informativnih tabli o prirodnim i kulturnim vrijednostima Gajne. Posjetitelje zanima vidikovac koji je izgradilo Ekološko društvo Brod – BED. Napravljen je u obliku čardaka iz vremena Vojne krajine. 2013. godine izgrađen je centar za posjetitelje u Gajni.
